Pa­le­stin­ci vi­še ne­ma­ju gde

Boško Jakšić

16. 05. 2024. 12:49

Па­ле­стин­ци тра­же но­ва уто­чи­шта по­сле на­ред­бе Изра­е­ла­ца да се ева­ку­и­шу из Ра­фе (Фо­то / EPA-EFE/Mo­ham­med Sa­ber)

Bo­ško Jak­šić

Pa­le­stin­ci su ju­če obe­le­ži­li dan Nak­be, ka­ta­stro­fe ko­ji su pre­ži­ve­li kad je 1948. for­mi­ran Izra­el, a mno­gi upo­zo­ra­va­ju da je ono što se do­ga­đa u po­ja­su Ga­ze dru­ga Nak­ba, ko­ja je po mno­go če­mu ka­ta­stro­fal­ni­ja od pr­ve.

U tri go­di­ne po­sle pr­ve Nak­be stra­da­lo je 13.000 Pa­le­sti­na­ca. Od ok­to­bra 2023. ubi­je­no ih je vi­še od 35.000. To­kom pr­ve Nak­be pre­te­ra­no je vi­še od 750.000 Pa­le­sti­na­ca, a od po­čet­ka ra­ta u Ga­zi bli­zu 1,5 mi­li­o­na po­be­glo je sa se­ve­ra i cen­tral­nih de­lo­va po­ja­sa. Uoči na­ja­vlje­ne ve­li­ke kop­ne­ne ofan­zi­ve na ju­gu, od 6. ma­ja je 450.000 već jed­nom ra­se­lje­nih pri­mo­ra­no na no­vo bek­stvo iz pod­ruč­ja ju­žnog gra­da Ra­fe. Od 9. ma­ja ni­su do­bi­li ni­ka­kvu po­moć.

Ali, za raz­li­ku od do­ga­đa­ja pre 76 go­di­na, kad su arap­ska bra­ća pri­te­kla u po­moć i po­kre­nu­la rat pro­tiv je­vrej­ske dr­ža­ve, ovog pu­ta su Pa­le­stin­ci u po­ja­su Ga­ze pre­pu­šte­ni se­bi.

Izra­el je su­o­čen s ra­stu­ćim kri­ti­ka­ma sve­ta zbog bru­tal­nih ope­ra­ci­ja u Ga­zi, ali ma­lo­broj­ni kri­ti­ča­ri pro­zi­va­ju Egi­pat ko­ji svo­ju gra­ni­cu dr­ži za­tvo­re­nom spre­ča­va­ju­ći iz­be­gli­ca­ma pro­la­zak kroz je­di­ni pre­o­sta­li ko­ri­dor spa­sa, po­što je pot­pu­no ja­sno da Izra­el ne­će otvo­ri­ti svo­ju gra­ni­cu. Ulo­ga Egip­ta u Ga­zi po­ja­ča­la se od vre­me­na kad je Ha­mas voj­no po­ra­zio pa­le­stin­ski Fa­tah i 2007. pre­u­zeo pu­nu kon­tro­lu nad po­ja­som. Ka­i­ro je od ta­da po­ku­ša­vao da po­mi­ri ri­val­ske frak­ci­je, po­sre­do­vao je u raz­me­na­ma za­ro­blje­ni­ka iz­me­đu Ha­ma­sa i Izra­e­la 2011, a de­ce­ni­ju ka­sni­je obe­ćao je 500 mi­li­o­na do­la­ra za ob­no­vu Ga­ze po­sle još jed­nog su­ko­ba Izra­e­la i Ha­ma­sa.

Egi­pat je isto­vre­me­no sve vre­me bio part­ner Izra­e­lu po­dr­ža­va­ju­ći čvr­stu blo­ka­du po­ja­sa Ga­ze, ko­ji ima ne­ko­li­ko pre­la­za pre­ma Izra­e­lu i sa­mo je­dan pre­ma Egip­tu – Ra­fu. Ga­za je pr­vo­ra­zred­no pi­ta­nje egi­pat­ske bez­bed­no­sti. Ha­mas je ide­o­lo­ški bli­zak po­kre­tu Mu­sli­man­ska bra­ća, či­ju je krat­ko­traj­nu vlast u Egip­tu u kr­va­vom voj­nom uda­ru sru­šio ak­tu­el­ni pred­sed­nik Ab­dul Fa­tah el Si­si.

Si­si je op­tu­žio Ha­mas za ume­ša­nost u re­vo­lu­ci­ju 2011, ka­da je obo­ren re­žim Ho­sni­ja Mu­ba­ra­ka, za po­dr­šku isla­mi­stič­kim „te­ro­ri­stič­kim gru­pa­ma” na Si­na­ju i na­re­dio da se uni­šti mre­ža tu­ne­la ko­jom se Ha­mas ile­gal­no snab­de­vao oruž­jem. Od­no­si su po­če­li da se po­pra­vlja­ju po­sle 2017, kad se Ha­mas ogra­dio od ve­za s Mu­sli­man­skom bra­ćom, ali pre­laz Ra­fa ostao je ključ­no upo­ri­šte egi­pat­ske mo­ći: Ka­i­ro je uvek mo­gao da za­tvo­ri je­di­ni pre­laz ko­ji ne kon­tro­li­še Izra­el.

Egi­pat je od po­čet­ka ra­ta dao do zna­nja da je spre­man da obez­be­di da hu­ma­ni­tar­na po­moć pre­la­zi nje­go­vu gra­ni­cu s po­ja­som Ga­ze, ali je od­luč­no od­bio sva­ku mo­guć­nost da us­po­sta­vi ko­ri­do­re za iz­be­gli­ce ko­je bi da na­pu­ste pa­le­stin­sku en­kla­vu.

„Dr­ža­ve ne mo­gu da bi­ra­ju ko­je će oba­ve­ze ljud­skih pra­va ostva­ri­ti”, upo­zo­ra­va Alis Džil Edvards, spe­ci­jal­ni iz­ve­sti­lac UN za tor­tu­ru. „Od­lu­ka Ka­i­ra je pro­tiv­na me­đu­na­rod­nom hu­ma­ni­tar­nom pra­vu i za­ko­ni­ma o iz­be­gli­ca­ma.

Svet ne že­li pri­nud­nu eva­ku­a­ci­ju Pa­le­sti­na­ca. Egi­pat ne že­li no­vu Nak­bu na svo­joj te­ri­to­ri­ji. Po­čet­kom go­di­ne u si­naj­skoj pu­sti­nji po­če­la je da se gra­di for­ti­fi­ko­va­na zo­na bez­bed­no­sti, zid duž gra­ni­ce s po­ja­som Ga­ze ko­ji pod­se­ća na izra­el­ski zid ko­jim su od­se­če­ni Pa­le­stin­ci s oku­pi­ra­ne Za­pad­ne oba­le. Gu­ver­ner egi­pat­ske pro­vin­ci­je Se­ver­ni Si­naj od­ba­cu­je sva­ku po­mi­sao da bi vla­sti u Ka­i­ru mo­gle da po­dig­nu iz­be­glič­ki lo­gor za sto­ti­ne hi­lja­da Pa­le­sti­na­ca.

Mno­gi se sla­žu da bi ma­sov­ni po­kret iz­be­gli­ca iz Ra­fe pre­ma Egip­tu bio „ka­ta­stro­fa za Pa­le­stin­ce, za Egi­pat i bu­duć­nost mi­ra”, ka­ko ka­že ko­me­sar UN za iz­be­gli­ce Fi­li­po Gran­di. Ali gde Pa­le­stin­ci da idu? Pre­te im no­ve ma­sov­ne po­gi­bi­je, a do­sta­va hu­ma­ni­tar­ne po­mo­ći je vi­še ne­go ne­do­volj­na u pod­ruč­ju u či­jim je cen­tral­nim de­lo­vi­ma za­vla­da­la akut­na glad. Izra­el do sa­da ni­je po­šte­deo ni­jed­no me­sto gde je pret­hod­no slao iz­be­gli­ce. Svih 2,3 mi­li­o­na sta­nov­ni­ka Ga­ze ne­ma ni­jed­no bez­bed­no sklo­ni­šte.

Egi­pat je pre de­se­tak da­na kao „opa­snu eska­la­ci­ju” oštro osu­dio izra­el­sku „ope­ra­tiv­nu kon­tro­lu” nad pre­la­zom Ra­fa, či­me je do­dat­no ote­ža­no do­pre­ma­nje me­đu­na­rod­ne po­mo­ći Pa­le­stin­ci­ma uz stva­ra­nje „hu­ma­ni­tar­nog ko­šma­ra”. Egi­pat, pr­va arap­ska ze­mlja ko­ja je 1973. pot­pi­sa­la mi­rov­ni spo­ra­zum s Izra­e­lom, za­pre­tio je da će u slu­ča­ju kop­ne­ne ofan­zi­ve na Ra­fu su­spen­do­va­ti do­go­vor.

Izra­el­ski pre­mi­jer Ben­ja­min Ne­tan­ja­hu ne že­li mir dok na­red­ba­ma o eva­ku­a­ci­ji i for­mi­ra­nju si­gur­nih zo­na „stva­ra ilu­zi­ju” da šti­ti ci­vi­le u pod­ruč­ju ko­je je pot­pu­no ra­zo­re­no i u ko­jem sva­ko svu­gde mo­že da bu­de ubi­jen, kon­sta­tu­je Fran­če­ska Al­ba­ne­zi, spe­ci­jal­ni iz­ve­sti­lac UN za ljud­ska pra­va na pa­le­stin­skoj te­ri­to­ri­ji.

Ame­ri­kan­ci, za­jed­no sa zva­nič­ni­ci­ma Egip­ta i Ka­ta­ra, po­ku­ša­va­ju da is­po­slu­ju pri­mir­je u ra­tu Izra­e­la i Ha­ma­sa ko­je bi vo­di­lo oslo­ba­đa­nju sto­ti­nak pre­o­sta­lih je­vrej­skih ta­la­ca ko­je pa­le­stin­ski isla­mi­sti dr­že od po­čet­ka kon­flik­ta, po­zi­va­ju Izra­el na uz­dr­ža­nost i eva­ku­a­ci­ju Pa­le­sti­na­ca iz obla­sti Ra­fe, ali isto­vre­me­no na­sta­vlja­ju da na­o­ru­ža­va­ju Izra­el.

Upr­kos ta­la­su pro­te­sta jer upo­tre­bom ame­rič­kog oruž­ja u ope­ra­ci­ja­ma pro­tiv ci­vi­la u Ga­zi Izra­el kr­ši za­ko­ne ra­ta, Va­šing­ton je pri­pre­mio nov pa­ket voj­ne po­mo­ći Izra­e­lu vre­dan vi­še od mi­li­jar­du do­la­ra: 700 mi­li­o­na za ten­kov­sku mu­ni­ci­ju, 500 mi­li­o­na za tak­tič­ka vo­zi­la i 60 mi­li­o­na za mi­no­ba­cač­ke gra­na­te.

„Sa­da smo u sta­nju go­to­vo pot­pu­nog za­sto­ja”, ka­že pre­mi­jer Ka­ta­ra Mu­ha­med bin Ab­dul­rah­man el Ta­ni.