Migracije u žiži aktuelnosti

16. 05. 2024. 13:53

(Фото EPA-EFE/Carlos de Saa)

Izraz „Znanje je moć” prvi su upotrebili filozofi u 16. veku. U vreme savremenih vesti, veb-zavera i sofisticiranih političkih narativa, to je relevantno kao i uvek. Migracije, kao sastavni deo ljudske istorije, često su u senci senzacionalizovanih narativa. Međutim, stvarnost je mnogo nijansiranija od onoga što naslovi štampanih medija sugerišu. Većina migracija je redovna, sigurna i regionalno fokusirana, direktno povezana s mogućnostima i sredstvima za život. Ipak, dezinformacije i politizacija zamaglili su javni diskurs, a to zahteva jasan i tačan prikaz dinamike migracija.

Generalna direktorka Međunarodne organizacije za migracije pri UN Ejmi Poup zvanično je 7. maja objavila Izveštaj o svetskim migracijama za 2024. godinu, koji „pomaže da se demistifikuje složenost ljudske mobilnosti putem podataka i analiza zasnovanih na dokazima”, rekavši pritom i da je „u svetu koji se bori s neizvesnošću razumevanje dinamike migracija od suštinskog značaja za informisano donošenje odluka i efikasne političke odgovore... na dugotrajne trendove i nove izazove”. Izveštaj otkriva znatne promene u globalnim migracionim obrascima, uključujući rekordan broj raseljenih ljudi i znatno povećanje međunarodnih migrantskih doznaka.

To je, u odnosu na 2000. godinu, porast broja međunarodnih migranata na globalnom nivou (za oko 87 odsto), ali još upadljivije, porast broja izbeglica (za oko 250 odsto) i interno raseljenih lica (za 340 odsto), Trenutna procena Ujedinjenih nacija je da u svetu ima oko 281 milion međunarodnih migranata, što je jednako 3,6 odsto svetske populacije. Ali sve veći broj ljudi je raseljen, unutar i van zemlje porekla, zbog sukoba, nasilja, političke ili ekonomske nestabilnosti, kao i klimatskih promena i drugih katastrofa. U 2022. godini u svetu je bilo 117 miliona raseljenih, a interno raseljenih 71,2 miliona. Broj tražilaca azila porastao je sa 4,1 milion u 2020. na 5,4 miliona u 2022. godini, što je povećanje više od 30 odsto.

Naime, u poslednje dve godine došlo je do velikih migracija i raseljavanja koje su izazvali velike teškoće i traume, kao i gubitak života. Pored sukoba u Ukrajini i Gazi, milioni ljudi su raseljeni zbog sukoba unutar i/ili iz Sirijske Arapske Republike, Jemena, Centralnoafričke Republike, Demokratske Republike Kongo, Sudana, Etiopije i Mjanmara. Bilo je i raseljavanja velikih razmera izazvanih klimatskim i vremenskim nepogodama u mnogim delovima sveta 2022. i 2023. godine, uključujući Pakistan, Filipine, Kinu, Indiju, Bangladeš, Brazil i Kolumbiju. U februaru 2023. jugoistočna Turska i severna Sirijska Arapska Republika doživele su snažne zemljotrese, što je rezultiralo sa više od 50.000 smrtnih slučajeva. Procenjuje se da je 2,7 miliona ljudi bilo raseljeno u Turskoj, a mnogi su ostali bez krova nad glavom u Sirijskoj Arapskoj Republici.

Pored toga, MOM je primetila da su između 2000. i 2022. godine doznake migranata u matične države porasle za 650 odsto, sa 128 na 831 milijardu dolara. Štaviše, većinu transfera, koji su iznosili 647 milijardi, izvršili su migranti s niskim ili srednjim primanjima. Nažalost, stručnjaci Svetske banke ukazuju da je cena transfera ostala na dvostruko višem nivou od proglašenih Milenijumskih ciljeva održivog razvoja (tri odsto).

Najznačajnija veza između migracije i bezbednosti odnosi se na bezbednost samih migranata. Ranjivost migranata tokom čitavog migracionog ciklusa evidentna je u svim fazama i u širokom spektru manifestacija: pre polaska, tokom tranzita, ulaska, boravka i povratka. Politike potencijalno mogu da poboljšaju ljudsku bezbednost za migrante i zajednice, baveći se međunarodnim, regionalnim, nacionalnim i subnacionalnim političkim razmatranjima. Bez obzira na to, ne postoji jedinstven pristup politici poboljšanja ljudske bezbednosti, jer zavisi od specifičnih izazova i načina na koji se oni manifestuju. Stoga vlasti na više nivoa i nedržavni akteri moraju aktivno da razvijaju, sprovode i kreiraju rešenja koja olakšavaju pristup ljudskoj bezbednosti.

Vladimir Grečić,
redovni profesor Ekonomskog fakulteta u penziji