Bugarska kuburi i sa brojem rezervista
Један од напуштених војних објеката у близини Софије: у оваквом стању су и многе бугарске касарне, након што је 2007. укинуто обавезно служење војног рока (Фото exutopia)
Pitanje vraćanja vojnog roka nije na dnevnom redu, ali se o njemu raspravlja, a politička odluka još nije doneta. Ovo je izjavio vršilac dužnosti ministra odbrane Atanas Zaprjanov povodom glasanja o vanrednoj tački parlamenta o određivanju vojnih formacija i struktura za dopunu oružanih snaga u ratnom periodu i utvrđivanju broja rezervi za oružane snage. Načelnik odbrane admiral Emil Eftimov izjavio je specijalno za „Politiku” da imaju neophodno naoružanje i opremu za plansku obuku rezervista, po novim uslovima. „Ostaje da se preduzmu pravni koraci kako bismo mogli da pripremimo rezervu. Pošto imamo naoružanje i opremu, moramo imati i ljude koji prolaze kroz ovu pripremu”, rekao je Eftimov.
Na pitanje da li Bugarska planira da vrati regrute u kasarne, ministar odbrane Atanas Zaprjanov je odgovorio: „Kao politička odluka nije na dnevnom redu, ali je na dnevnom redu kao diskusija”. Zaprjanov je objasnio da je u uslovima vojnog sukoba veoma važno ažurirati brojnost ratnih formacija, tako što će se odlukom parlamenta zakonski utvrditi njihova obuka i popuna. „Zbog toga će u ovom trenutku biti ispitan skup ratnih formacija koje dopunjuju naš mirnodopski sastav za zaštitu Bugarske i na taj način će se konačno definisati obim naših oružanih snaga u ratnom vremenu”, rekao je Zaprjanov. Ministar odbrane je odbio da kaže koliko je planirano povećanje vojske u slučaju neprijateljstava kroz mobilizaciju rezervista.
Oni koji žele da budu državni službenici u strukturama ministarstva unutrašnjih poslova i pravosuđa verovatno će prvo proći kroz kasarnu pre početka rada. Ovo će biti neophodno u narednim godinama ako vojska u Bugarskoj nastavi da oseća akutni nedostatak osoblja. Ideju već razmatra ministarstvo odbrane, ali nema gotovog nacrta zakona. Vojska želi prvo da vidi da li će podizanje plata za 30 odsto i nabavka nove opreme povećati interesovanje za služenje u vojsci.
Nedostatak ljudi voljnih da se pridruže vojsci je dugogodišnji problem, a nekoliko puta su se čuli glasovi da se obaveza služenja u kasarnama treba vratiti. Zbog činjenice da od 2007. godine u Bugarskoj nema vojnog roka, stalno se smanjuje i broj rezervista, kojih je trenutno oko 40.000. Pitanje sa rezervom je sada zaista komplikovano, priznao je i vršilac dužnosti ministra odbrane Atanas Zaprjanov. Trenutno vojska pokušava da ga popuni upravo kroz služenje u dobrovoljnoj rezervi i povećanje plate. Takođe je akcenat na modernizaciji, ne samo zato što je potrebna vojsci već i zato što staro sovjetsko oružje odbija mlade. To je pokazalo i istraživanje sprovedeno u vojsci, rekao je ministar.
„Ako nam ovo ne pomogne, razmišljaćemo o drugim merama. Ovde ne govorimo o vraćanju obavezne vojne obaveze, već o pripremanju građana za odbranu otadžbine”, istakao je Zaprjanov.
Vraćanje regrutnih kasarni predložio je 2019. tadašnji ministar odbrane Krasimir Karakačanov. Međutim, ideja je naišla na ozbiljan otpor, a ispostavilo se da bi bila veoma skupa. Pored obezbeđivanja uniformi i opreme vojnih obveznika, moraće da se poprave kasarne, jer je veliki broj njih u istom ili gorem stanju neko kada su 2007. zatvorene. Da bi ipak ojačao vojsku, Karakačanov je uspeo da uvede služenje u dobrovoljnoj rezervi, za sve zainteresovane do 40 godina starosti. Plata je najmanje 1.200 evra mesečno, a upisani su zaštićeni od otpuštanja sa posla koji su obavljali do oblačenja uniforme, a lako mogu i da ostanu u vojsci, ukoliko to žele.
Ideja je izazvala veliko interesovanje već prve godine realizacije – 2022. Na 300 raspisanih mesta prijavila se 531 osoba. Kurs su položile 202 osobe, od kojih je polovina mlađa od 25 godina. Međutim, to nije uspelo da poveća dobrovoljnu rezervu, jer je većina onih koji su završili obuku radije ostala u službi u statusu kadrovskih vojnika.