„Plava dvorana" Sava centra biće otvorena 3. septembra
Плава дворана ( Фото/ Лична архива)
Otvaranjem čuvene „Plave (koncertne) dvorane” 3. septembra kompanija „Delta holding” staviće tačku na rekonstrukciju Sava centra započetu pre nepune tri godine. Prva faza obnove najvećeg kongresnog centra u ovom delu Evrope okončana je novembra 2023. kada su otvorene kongresna i poslovna zona kompleksa u novobeogradskom Bloku 19 koje zauzimaju dve trećine objekta. Njegova treća zona je „Plava dvorana” koja će imati više mesta nego pre – 4.050, pet dodatnih fleksibilnih redova, VIP lože sa 110 mesta koje su napravljene tamo gde su bile prevodilačke kabine, najveće bioskopsko tri de platno u regionu i unapređenu akustiku, najavila je juče Kristina Milinčić, generalna direktorka Sava centra, na konferenciji za medije.
– U rekonstrukciju smo uložili 120 miliona evra i ovaj projekat je najvažniji u istoriji kompanije „Delta holding”. Za nas je ovo i početak investicionog ciklusa za razvoj destinacije u susret manifestaciji Ekspo 2027. Otvaranjem „Plave dvorane” Beograd i Srbija ponovo dobijaju mesto za najznačajnije kulturne događaje, ali to je i prilika da prestonica bude domaćin velikih međunarodnih kongresa. Od novembra prošle godine u Sava centru je organizovano 150 događaja na kojima je bilo oko 50.000 posetilaca – istakla je Milinčićeva i najavila da će u maju sledeće godine u „Plavoj dvorani” biti otvoren svetski kongres kardiologa na kojem se očekuje više od 7.000 učesnika, što će biti, kako je rekla, najveći ikad održani kongres u Beogradu.
Jedan od prvih koncerata u „Plavoj dvorani” biće nastup Konstrakte i benda „Zemlja gruva” 19. septembra, a potom slede koncerti Kraljevske filharmonije iz Londona, Jasmin Levi u pratnji Simfonijskog orkestra RTS-a, Marize, domaćih muzičkih zvezda, svetske turneje stranih produkcija: muzičko-plesni šou „Stomp” i mjuzikl „Mali princ”, dok će prva filmska premijera biti domaće ostvarenje „Megdan”. U obnovljenu „Plavu dvoranu” vraćaju se i manifestacije Fest, Bemus i Bitef, napomenula je generalna direktorka Sava centra.
Za pop pevačicu Anu Đurić Konstraktu beogradski koncert u Sava centru je izazov kojem se, kako kaže, raduje i čemu će posvetiti posebnu pažnju. Na pitanje šta za nju kao arhitektu znači ovo zdanje ona odgovara: – Sviđa mi se način na koji se ovaj projekat sproveo sa poštovanjem prema nasleđu i funkciji koja je zadržana i u svetlu događaja u poslednje vreme, ovo je idealan model kako treba da se odnosimo prema arhitekturi i kulturnom nasleđu. Emotivno sam vezana za Sava centar ne samo zbog koncerata na kojima sam bila u „Plavoj sali”, nego i zbog Festa, ovde sam kupila haljinu za maturu devedesetih godina i često sam ovde posle škole provodila vreme jer mi je u Sava centru radio teča, mama i tetka.
Ni Nataša Mihailović Vacić, gradska sekretarka za kulturu, nema dilemu da je „Plava dvorana” „oduvek bila mesto gde se slavila kultura u najčistijem obliku”. Prema njenim rečima, Sava centar je „izuzetni arhitektonski spomenik kulture”, koji je u poslednjih 50 godina bio „središte kulturnih i umetničkih dešavanja”. Ona se, kako je istakla, raduje povratku u taj prostor najvažnijih gradskih manifestacija – Festa, Bitefa i Bemusa.
Marija Labović, direktorka Turističke organizacije Srbije, osvrnula se na značaj renoviranog kompleksa za kompletnu turističku privredu napomenuvši da je u godinama kada je bio zatvoren to uticalo na smanjenje broja poslovnih posetilaca.
– Sava centar nas vraća na svetsku i evropsku mapu kongresa i konferencija. Koliko je to važno za ukupan rezultat u turizmu govori činjenica da jedan poslovni posetilac kongresa ili konferencije dnevno potroši između 300 i 350 evra. „Plava dvorana” nas vraća na mapu velikih kulturnih događaja, koji daju dodatnu vrednost svakoj destinaciji i direktno utiču na još bolju reputaciju kada je reč o sadržajima. Naša istraživanja pokazala su da je 20 odsto stranih turista izdvojilo neku od manifestacija kao razlog dolaska u Srbiju, a svaki treći koji je posetio našu zemlju rekao je da je posetio i neki događaj – navela je Labovićeva.