Čuvanjem velikih zveri čuvamo nas
(Фото „Википедија”)
Ukoliko želimo očuvane, zdrave i bioraznovrsne šumske ekosisteme, potrebno je nastaviti i produbiti saradnju svih institucija i organizacija koje se bave očuvanjem prirode, ali i građana. Jedino tako je moguće obezbediti skladan suživot, saopštila je organizacija WWF Adria povodom Međunarodnog dana biodiverziteta, koji je 22. maja obeležen i u Beogradu. „Osvajajući sve više teritorije za sebe, ljudi su potisnuli ravnopravne životinjske i biljne vrste i sveli njihova staništa na, najblaže rečeno, neodgovarajuća. Ako pokušamo da razumemo da su medvedu, vuku i risu potrebna prostranstva da bi imali osnovne uslove za život, moramo da vratimo hranu na koridore velikih zveri i da sačuvamo njihova staništa, a tako posredno i sprečimo moguće sukobe sa ljudima”, naglašava Vanja Jakšić iz ove organizacije.
Koliko su klimatske promene ubrzale promene na koridorima velikih zveri, kako napominju iz organizacije koja se bavi zaštitom prirode, svedoči činjenica da ih u nekim područjima ima dosta, dok u drugima pokušavamo da sačuvamo jedan ili dva para koji treba da produže vrstu.
„Klimatske oscilacije dovele su do sve češćih susreta ljudi i velikih zveri. Treba da nastavimo da delujemo kroz edukaciju stanovništva, a posebno u zonama koje su blizu naseljenih mesta. Međutim, dok preventiva ne da rezultate, treba da onemogućimo konflikte postavljenjem električnih ograda”, rekao je Duško Ćirović, profesor Biološkog fakulteta.
Istovremeno, Vladan Bjedov iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije, naglasio je da su medved, vuk i ris takozvane ključne vrste, jer su one kamen temeljac za opstanak skoro svih drugih biljnih i životinjskih vrsta u šumskim ekosistemima, kao i da su oni zaslužni za regulaciju broja svih drugih biljojeda. Na taj način, kako je kazao, oni obezbeđuju ravnotežu u prirodi.
Pa ipak do sukoba domaćina šuma i čoveka neizbežno dolazi. Kako ih je moguće zaustaviti, koja je uloga lovaca, institucija i stanovnika?
„Naša uloga je da edukujemo lovočuvare kako da prate situaciju u lovištima. Radimo na tome da svi naši članovi budu bolje informisani o pravnim okvirima kod nas i u Evropi, kao i o stepenu zaštićenosti vrsta, ali ima ograničenja u propisima koja nam onemogućavaju da kada i uhvatimo nekoga u krivolovu, nemamo ovlašćenja da ga u tome sasvim zaustavimo”, kazao je Milovan Stoić, predstavnika Lovačke komore Srbije.
Primera dobre prakse u sudovima takođe ima, ali ne u meri u kojoj je to dovoljno da spreči zločine nad divljim vrstama.
„Tužilaštva širom Srbije neminovno u svojoj praksi imaju sve veći broj predmeta iz oblasti zaštite životne sredine, pa polako i ova tematika sve više dobija na značaju. Projekat „Forest Connect” predviđa da ćemo u naredne dve i po godine raditi na tome da na koridore velikih zveri vratimo hranu i sačuvamo njihova staništa, a tako posredno sprečimo moguće sukobe sa ljudima. Ovaj projekat podržan je sredstvima „Interreg Dunavskog regiona”, a kofinansiran sredstvima Evropske unije”, saopšteno je iz WWF Adria, koje ima aktivnu globalnu mrežu u više od 100 zemalja. Misija ove organizacije je da zaustavi uništavanje životne sredine i stvori budućnost u kojoj ljudi žive u skladu sa prirodom, putem očuvanja svetske biološke raznovrsnosti, održivog korišćenja prirodnih resursa i smanjenja zagađenja i preterane potrošnje.