Neo­p­ho­dan di­ja­log stru­ke i do­no­si­la­ca od­lu­ka

Daliborka Mučibabić

29. 05. 2024. 19:34

( Фото / Д. Мучибабић)

Ar­hi­tek­tu­ra je jav­no do­bro, za­pi­sa­no je u Za­ko­nu o vi­so­ko­kva­li­tet­noj ar­hi­tek­tu­ri Špa­ni­je, jed­nom od pr­vih za­ko­na te vr­ste u Evro­pi ko­ji je usvo­jen pre dve go­di­ne, re­kao je Inja­ki Kar­ni­se­ro, ge­ne­ral­ni se­kre­tar za ur­ba­nu agen­du, sta­no­va­nje i ar­hi­tek­tu­ru u Mi­ni­star­stvu sa­o­bra­ća­ja, mo­bil­no­sti i ur­ba­ne agen­de Špa­ni­je, ko­ji je bio je­dan od go­vor­ni­ka na Pr­vom na­ci­o­nal­nom ar­hi­tek­ton­skom fo­ru­mu ko­ji je odr­žan ju­če u Do­mu omla­di­ne.

Kar­ni­se­ro, je­dan od naj­za­slu­žni­jih za do­no­še­nje tog za­ko­na, ute­me­lje­nog na ini­ci­ja­ti­vi „No­vog evrop­skog ba­u­ha­u­sa” ko­ji po­ve­zu­je Ze­le­nu agen­du kao vi­zi­ju raz­vo­ja Evro­pe sa kon­kret­nim ži­vot­nim pro­sto­ri­ma i is­ku­stvi­ma gra­đa­na i gra­đan­ki,upo­znao je broj­ne ov­da­šnje pred­stav­ni­ke stru­ke i tvor­ce Na­ci­o­nal­ne ar­hi­tek­ton­ske stra­te­gi­je (NAS) 2023–2035. o is­ku­stvi­ma Špa­ni­je u kre­i­ra­nju ar­hi­tek­ton­ske po­li­ti­ke, ulo­ge jav­nog sek­to­ra o po­sta­vlja­nju uzor­nih pri­me­ra ar­hi­tek­tu­re i Sa­ve­ta za ar­hi­tek­tu­ru, i osni­va­nja Ku­će ar­hi­tek­tu­re Špa­ni­je. Svim tim te­ma­ma ba­vi se i NAS, do­ku­ment ko­ji je Vla­da Sr­bi­je na pred­log Mi­ni­star­stva gra­đe­vi­nar­stva, sa­o­bra­ća­ja i in­fra­struk­tu­re usvo­ji­la 1. ju­na 2023, i ko­jim se u Sr­bi­ji „pr­vi put stra­te­ški utvr­đu­je ar­hi­tek­ton­ska po­li­ti­ka i na ce­lo­vit na­čin od­re­đu­je pra­vac de­lo­va­nja s ci­ljem raz­vo­ja i una­pre­đe­nja kva­li­te­ta ar­hi­tek­tu­re i gra­đe­ne sre­di­ne”.  

– Ku­ća ar­hi­tek­tu­re deo je mre­že na­ci­o­nal­nih mu­ze­ja Špa­ni­je ko­ji pro­mo­vi­šu vred­no­sti u dru­štvu. Ona je cen­tar kul­tu­re ži­vo­ta gra­do­va u ko­joj kroz se­mi­na­re, iz­lo­žbe, ra­di­o­ni­ce de­mi­sti­fi­ku­je­mo ar­hi­tek­tu­ru i či­ni­mo da bu­de pri­jem­či­va za sve uz­ra­ste jer ima ve­li­ki uti­caj na dru­štvo – ka­zao je, iz­me­đu osta­log, Kar­ni­se­ro.

Pr­vi Na­ci­o­nal­ni ar­hi­tek­ton­ski fo­rum tre­ba­lo je da otvo­ri re­sor­ni mi­ni­star Go­ran Ve­sić ko­ji se ju­če uju­tru sa­stao sa Kar­ni­se­rom, ali to se ni­je do­go­di­lo. Ta ulo­ga prak­tič­no je pri­pa­la Mil­ki Gnja­to, ar­hi­tek­ti i čla­ni­ci UO Dru­štva ar­hi­te­ka­ta Be­o­gra­da i jed­nom od osni­va­ča Aso­ci­ja­ci­je srp­skih ar­hi­tek­ton­skih prak­si (ASAP). Ona se za­pi­ta­la ka­kva je da­nas po­zi­ci­ja i ulo­ga ar­hi­te­ka­ta u Sr­bi­ji re­kav­ši da je naj­ve­ći do­pri­nos ar­hi­tek­ton­skog de­lo­va­nja – prin­cip sin­te­ze.

– Po­tre­ban nam je di­ja­log na svim ni­vo­i­ma, di­ja­log unu­tar stru­ke sa ci­ljem da po­sta­ne­mo istin­ski fak­tor u dru­štvu, di­ja­log sa dru­štvom i no­si­o­ci­ma od­lu­ka ko­ji je iz­o­stao u pret­hod­nih naj­ma­nje 20 go­di­na – is­ta­kla je Gnja­to.

Na­ve­la je da se na­da da će ovaj fo­rum i pr­vi stra­te­ški na­ci­o­nal­ni do­ku­ment (NAS) pred­sta­vlja­ti ključ­ni i pre­lom­ni tre­nu­tak u iz­grad­nji pro­ce­sa sa­rad­nje sa mi­ni­star­stvi­ma, pre sve­ga onih za gra­đe­vi­nar­stvo, kul­tu­ru, obra­zo­va­nje, na­u­ku, jav­na ula­ga­nja i dr­žav­nu upra­vu i lo­kal­nu sa­mo­u­pra­vu.

– Bez do­bre po­li­ti­ke, bez do­brog pla­ni­ra­nja ne­ma od­go­vor­ne i kva­li­tet­ne ar­hi­tek­tu­re i gra­đe­ne sre­di­ne, od­no­sno ne­ma odr­ži­ve bu­duć­no­sti i re­zul­tat je isti kao kod ne­plan­ske iz­grad­nje. Po­tre­ban nam je na­ci­o­nal­ni kon­sen­zus o ar­hi­tek­ton­skoj de­lat­no­sti kao de­lat­no­sti od na­ci­o­nal­nog in­te­re­sa – iz­ri­či­ta je Gnja­to. 

Ar­hi­tek­ton­ska stru­ka, ka­ko je re­kla, tre­ba­lo bi da pre­u­zme od­go­vor­nost za gra­đe­nu sre­di­nu, a to je mo­gu­će na­kon osni­va­nja sa­mo­stal­ne ar­hi­tek­ton­ske ko­mo­re.

– Po­treb­no nam je for­mi­ra­nje na­ci­o­nal­nog sa­ve­ta za ar­hi­tek­tu­ru ko­ji je pred­vi­đen NAS-om, in­sti­tu­ci­ja dr­žav­nog i grad­skog ar­hi­tek­te či­me bi­smo per­so­na­li­zo­va­li od­go­vor­nost u po­lju ur­ba­ni­stič­kog pla­ni­ra­nja, do­no­še­nja pra­vil­ni­ka, stan­dar­da i kri­te­ri­ju­ma ko­ji se mo­gu upo­tre­blja­va­ti. Da se čla­no­vi ko­mi­si­je za pla­no­ve bi­ra­ju ta­ko da naj­ma­nje je­dan član bu­de na pred­log re­fe­rent­nih i pro­fe­si­o­nal­nih or­ga­ni­za­ci­ja, da se uve­du oba­ve­zni ar­hi­tek­ton­ski kon­kur­si za sve objek­te ko­ji se fi­nan­si­ra­ju jav­nim sred­stvi­ma. Tre­ba iz­me­ni­ti za­kon da bi se uve­la oba­ve­zna sa­gla­snost ar­hi­tek­te na iz­ve­de­no sta­nje objek­ta pre upo­treb­ne do­zvo­le, či­me bi se oja­čao sta­tus i zna­čaj ar­hi­tek­te u po­stup­ci­ma iz­grad­nje obje­ka­ta. Po­treb­na je edu­ka­ci­ja o gra­đe­noj sre­di­ni, od­no­sno uvo­đe­nje iz­bor­nog pred­me­ta o pro­sto­ru i ar­hi­tek­tu­ri za uče­ni­ke osnov­nih ško­la – na­ve­la je Gnja­to.  

Na ce­lo­dnev­nom ju­če­ra­šnjem sku­pu mo­glo se ču­ti i to da je 2021. bi­lo 9.629 ar­hi­te­ka­ta u Sr­bi­ji od ko­jih je 25 od­sto ra­di­lo u jav­nom sek­to­ru i oko 75 pro­ce­na­ta u pri­vat­nom, a da ih je ove go­di­ne 9.915. Da su že­ne i ta­da i sa­da broj­ni­je od mu­ška­ra­ca, da je 6.221 li­cen­ci­ra­ni ar­hi­tek­ta bio u 2021, a da­nas ih je 6.760, od ko­jih je onih sa ak­tiv­nim li­cen­ca­ma 3.574, što je vi­še ne­go pre tri go­di­ne.