Šta piše u predlogu rezolucije o Jasenovcu

Novica Đurić

01. 06. 2024. 11:50

Зграда Скупштине Црне Горе у Подгорици (Фото Н. Ђурић)

Podgorica Svesna istorijske važnosti Jasenovca kao mesta gde su živote izgubili nevini ljudi, Skupština Crne Gore odlučuje da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sećanja na genocid u Jasenovcu, koji će se obeležavati svake godine, piše, između ostalog, u Predlogu rezolucije o genocidu u Jasenovcu, koji je predala grupa poslanika, a odluku o tome doneće poslanici nakon što usvoje Zakon o IBAR-u (Izveštaj o ispunjenosti privremenih merila), koji je bitan za evropske integracije, najverovatnije krajem jula.

Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu potpisala su 43 poslanika parlamentarne većine. Tekst Predloga rezolucije o genocidu u Jasenovcu počinje konstatacijom da se ona pokreće „polazeći od najviših vrednosti ustavnog poretka i opšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava”.

„Uvereni da su znanje i svest građana o masovnim stradanjima preduslov za borbu demokratskog sveta protiv totalitarnih ideja i sličnih projekata, progona na etničkoj ili verskoj osnovi, kao i kršenja ljudskih prava”, rezolucija je neophodna, posebno „imajući u vidu da je prema nepobitnim dokazima osnovan koncentracioni logor smrti u Jasenovcu, u kojem su u periodu od 1941. do 1945. godine mučeni i ubijani Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati, kao i drugi narodi”.

U Predlogu rezolucije navodi se da su „jedinstveni u osudi svih zločina na tlu naše države i bivše Jugoslavije, u izražavanju pijeteta prema svim žrtvama tih zločina, kao i u saosećanju s patnjama njihovih porodica, i potvrđuju „principijelan stav, zasnovan na domaćem i međunarodnom pravu, da odgovornost može biti isključivo individualna, kao i da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački”.

Dodaje se: „Snažno smo opredeljeni da učinimo sve kako se tragična stradanja ljudi etničkih, verskih i drugih grupa nikad i nigde više ne bi ponovila, na osnovu člana 82 stav 1 tačka 3 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore donosi rezoluciju o genocidu u Jasenovcu”.

„S dubokim saosećanjem prema žrtvama genocida u Jasenovcu tokom 1941–1945. godine, uvažavajući da će 2025. godine biti 80. godišnjica od ovog užasnog zločina, a prepoznajući da je 22. aprila 1945. godine logor smrti Jasenovac bio rasformiran i na taj dan poslednji preostali zatvorenici ubijeni, Skupština Crne Gore, vođena poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, odlučuje da posveti posebnu pažnju komemoraciji i osudi zločine počinjene u tom logoru smrti”, piše u dokumentu.

Svesni istorijske važnosti Jasenovca kao mesta gde su živote izgubili nevini ljudi, Skupština Crne Gore odlučuje da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sećanja na genocid u Jasenovcu, koji će se obeležavati svake godine.

Skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će sprečiti bilo kakav oblik revizionizma. Crnogorski parlament će, ako rezolucija bude usvojena, svake godine slati delegaciju koja će učestvovati u programima komemoracije 22. aprila u Jasenovcu.