„Marina Dorćol" u sedam faza, početak gradnje ove godine
(Фото М. Спасојевић)
Stambeno-poslovni kompleks „Marina Dorćol” gradiće se u sedam faza na 4,35 hektara u ulici Dunavski kej bb. Imaće 15 objekata u kojima će biti 564 stana, 68 poslovnih apartmana, 39 lokala, dva depandansa predškolskih ustanova, 1.181 parking-mesto u podzemnim garažama od kojih su 62 mesta rezervisana za osobe sa invaliditetom. Njegova ukupna površina biće oko 194.000 kvadratnih metara od kojih je oko 138.000 kvadrata nadzemno, a oko 56.000 podzemno, dok će pod zelenilom u parteru, na krovovima i žardinijerama biti 38.500 kvadrata.
Ovi podaci deo su Studije o proceni uticaja na životnu sredinu ovog projekta čiji je javni uvid produžen iz, kako saznajemo, tehničkih razloga, a prezentacija i javna rasprava o studiji održani su u Gradskom sekretarijatu za zaštitu životne sredine.
Usvajanje ovog dokumenta uslov je za izdavanje građevinske dozvole, a pre studije septembra prošle godine investitor, kompanija „Sebre Marina Dorćol”, dobio je lokacijske uslove. Pre toga, 2021. usvojen je plan detaljne regulacije linijskog parka kojim je obuhvaćena i ova dorćolska lokacija. Nalazi se u najstarijem gradskom jezgru Beograda i na severozapadu graniči sa Dubrovačkom ulicom, na severoistoku sa Dunavom, na jugozapadu sa ulicom Dunavski kej i na jugoistoku sa parcelom na kojoj su postojeći ostaci objekta nekadašnje Termoelektrane „Snaga i svetlost” koja je spomenik kulture. U taj objekat trebalo je da bude preseljen Muzej Nikole Tesle iz Krunske ulice, ali se ove godine od toga odustalo jer je država odlučila da Teslinu zaostavštinu iz centra grada preseli u Beograd na vodi – u nekadašnju fabriku hartije Milane Vape u Bulevaru vojvode Mišića 10, između mosta „Gazela” i Beogradskog sajma. Zasad nije poznato šta će se naći u devastiranom zdanju „Snage i svetlosti” na desnoj obali Dunava. Ono što se zna jeste to da Termoelektrani „Snaga i svetlost” pripadaju objekti – portalni kran sa pristupnim vodenim rukavcem, pumpna stanica i filtersko postrojenje koji se zadržavaju uz sanaciju, adaptaciju i prenamenu objekta pumpne stanice i filterskog postrojenja. Portalni kran koji sa 140 metara dužine ostaje iznad rukavca u centru budućeg naselja kao vredno nasleđe, ali i atrakcija, biće obnovljen. Ispod krana planiran je veliki park.
– Predviđeno je da zgrade jezerskog i rečnog saobraćaja (pumpne stanice) i zgrade poslovnih usluga (filterskog postrojenja) povezane postojećim veznim mostom (otvorenom pešačkom pasarelom) u funkcionalnu celinu budu pretvorene u kafe-galeriju sa info-pultom kao ustanove kulture, kao i izgradnja pešačke staze. Postojeći objekti biće sanirani i adaptirani na način da će se spolja u potpunosti uraditi sanacija izgleda zgrade iz vremena kada je sagrađena (tridesetih godina 20. veka). Projekat sanacije, adaptacije i prenamene biće urađen u svemu prema uslovima koje izdaje Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Postojeći objekat koji je služio kao kran nekadašnje Termoelektrane „Snaga i svetlost”, sanira se, konzervira i restaurira u svemu prema uslovima koje izdaje Zavod. Planirano je obezbeđenje stopa krana i uređenje partera oko njega. Objekat portalnog krana će nakon sanacije, konzervacije i restauracije biti adekvatno osvetljen kao deo kulturnog dobra – navedeno je u Studiji o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje stambeno-poslovnog građevinskog kompleksa „Marina Dorćol”.
To ekskluzivno naselje projektovali su poznati češki arhitekta Stanislav Fijala i Jelena Kuzmanović iz partnerskog biroa „Kuzmanović + Fijala”,
a početak njegove gradnje očekuje se do kraja ove godine. Biće to pet godina pošto je „Sebre Marina Dorćol” od grada kupila četiri hektara za 3,86 milijardi dinara.
Prethodni vlasnik parcela na desnoj obali Dunava bila je izraelska kompanija „Engel Marina Dorćol”, koja je 2006. godine zakupila zemljište i pompezno najavila da će graditi luksuzni kompleks sa modernom marinom, stambene kule, hotel, poslovnu zgradu...
„Engel Marina Dorćol” angažovala je Ramija Vimera, izraelskog arhitektu, da projektuje kompleks, ali izgradnju zbog brojnih problema nikada nije započela. Pre osam godina sporazumno je raskinula ugovor o zakupu i time praktično vratila hektare gradu. Direkcija je potom zemljište oglasila tri godine kasnije – 14. avgusta 2019, i posle mesec dana ga prodala „Sebre Marini Dorćol”. Ona je sa oko 200.000 evra finansirala izradu idejnih rešenja za linijski park u dužini od 4,6 kilometara, između Beton hale i Pančevačkog mosta, koja su izradile mlade srpske arhitekte.