Ras­plet kri­ze u Gru­zi­ji na iz­bo­ri­ma

06. 06. 2024. 14:52

(Фото / EPA–EFE/ David Mdzinarishvil)

Đor­đe Mi­lo­še­vić*

Par­la­men­tar­ni iz­bo­ri u Gru­zi­ji ko­ji će se odr­ža­ti 26. ok­to­bra, re­ši­će sud­bi­nu ze­mlje. U toj oce­ni sla­žu se i vlast i opo­zi­ci­ja. Oni će od­lu­či­ti da li će na vla­sti i da­lje osta­ti par­ti­ja Gru­zij­ski san, či­me bi ze­mlja, ka­ko tvr­de nje­ne pri­sta­li­ce, osta­la slo­bod­na i ne­za­vi­sna, ili će se pre­tvo­ri­ti u pri­re­pak Za­pa­da, sa iz­gle­di­ma da u bu­duć­no­sti po­sta­ne čla­ni­ca EU i NA­TO-a.

Ka­ko je bi­lo i na­go­ve­šte­no, pred­sed­nik par­la­men­ta Sal­va Pa­pu­a­švi­li pot­pi­sao je Za­kon o stra­nim agen­ti­ma, po­što je to od­bi­la pred­sed­ni­ca dr­ža­ve Sa­lo­me Zu­ra­bi­švi­li, či­me je za­kon stu­pio na sna­gu. On je sa­op­štio da je svr­ha za­ko­na da „oja­ča po­li­tič­ki, eko­nom­ski i dru­štve­ni si­stem Gru­zi­je u od­no­su na spolj­no me­ša­nje”. Pre­ma ovom za­ko­nu, ne­vla­di­ne or­ga­ni­za­ci­je ko­jih je u Gru­zi­ji oko 31.000 i ko­je se sa pre­ko 20 od­sto fi­nan­si­ra­ju iz ino­stran­stva, re­gi­stro­va­le bi se kao „agen­ti stra­nog uti­ca­ja”.

Opo­zi­ci­ja, sna­žno po­dr­ža­na sa Za­pa­da, na­ja­vlju­je da­lje pro­te­ste sve do par­la­men­tar­nih iz­bo­ra. Pred­sed­ni­ca dr­ža­ve Sa­lo­me Zu­ra­bi­švi­li iz­ra­zi­la je na­du da će to­ga da­na „na­rod gla­sa­ti u ko­rist evrop­ske bu­duć­no­sti” i da će vla­da­ju­ća par­ti­ja Gru­zij­ski san pre­tr­pe­ti po­raz. Do­da­la je da će „ceo Za­pad bi­ti sa na­ma” i da će se za­ve­sti sank­ci­je oni­ma ko­ji su pra­vi­li taj za­kon.

Opo­zi­ci­ja na­rav­no oče­ku­je da će po­be­di­ti na je­se­njim iz­bo­ri­ma. Li­de­ri opo­zi­ci­o­nih par­ti­je op­tu­žu­ju vla­du za iz­da­ju i ka­žu da im gra­đa­ni to ne­će opro­sti­ti. „Do­šlo je vre­me za po­be­du. Naš put vo­di u Evro­pu. U ok­to­bru će­mo de­fi­ni­tiv­no i za­u­vek za­vr­ši­ti sa isto­rij­skim po­ra­zom u ko­ji nas je do­veo Gru­zij­ski san, sma­tra­ju oni.

U vla­da­ju­ćoj par­ti­ji iz­no­se se sa­svim su­prot­ne tvrd­nje. Oce­nju­je se da će na­rod gla­sa­ti za slo­bo­du, do­sto­jan­stvo i ne­za­vi­snost ze­mlje, a ne za po­da­ni­štvo i oku­pa­ci­ju. Ra­di­kal­ni deo opo­zi­ci­je ni­je se svr­stao na stra­nu gru­zij­skog na­ro­da, ne­go uz uti­caj spo­lja, ka­že pred­sed­nik par­la­men­ta Pa­pu­a­švi­li. Isto mi­šlje­nje de­li i pred­sed­nik par­la­men­tar­nog Ko­mi­te­ta za pra­va čo­ve­ka Ra­ti Iona­ta­mi­švi­li. On je op­tu­žio opo­zi­ci­ju da za­stu­pa ide­je fa­ši­zma, a svo­je ko­le­ge iz Gru­zij­skog sna na­zvao je „pri­me­rom če­sti­to­sti i pa­tri­o­ti­zma”. Do­da­je da „na­rod Gru­zi­je ne za­slu­žu­je or­ga­ni­zo­va­nje no­vog Maj­da­na” i da je zbog to­ga naj­va­žni­ja bri­ga sva­kog po­šte­nog gra­đa­ni­na ne­za­vi­snost ze­mlje za ko­ju se za­la­že pre­mi­jer Ira­klij Ko­ba­hid­ze.

Pred­stav­ni­ci ne­vla­di­nih or­ga­ni­za­ci­ja iz­ja­vlju­ju da se ne­će pot­či­ni­ti Za­ko­nu o ino­stra­nim agen­ti­ma. Oni tvr­de da je vla­da tim za­ko­nom „že­le­la da slo­mi gra­đan­ski sek­tor, ali da je na­i­šla na od­lu­čan ot­por”. Oce­nju­ju da gru­zij­ski na­rod „od­luč­no šti­ti i da će da­lje šti­ti­ti svo­ju evrop­sku bu­duć­nost”. Za­ko­nom su pred­vi­đe­ne ve­li­ke nov­ča­ne ka­zne za nje­go­vo ne­spro­vo­đe­nje.

Za­pad­ne ze­mlje ve­o­ma pa­žlji­vo pra­te ovo što se u Gru­zi­ji de­ša­va. Va­šing­ton je za­pre­tio da će zbog usva­ja­nja ospo­ra­va­nog za­ko­na „de­talj­no pre­i­spi­ta­ti od­no­se sa Tbi­li­si­jem”. Iz Bri­se­la i dru­gih za­pad­no­e­vrop­skih cen­ta­ra sti­žu kri­ti­ke, upo­zo­re­nja pa i pret­nje ako se ne od­u­sta­ne od spro­vo­đe­nja za­ko­na. Pred­sed­ni­ca EK Ur­su­la fon der La­jen ka­že da će EU raz­mo­tri­ti sve va­ri­jan­te pri­ti­ska na vla­sti u Tbi­li­si­ju. Po­mi­nju se sank­ci­je i ne­ke dru­ge re­strik­tiv­ne me­re, što bi mo­glo na­ne­ti eko­nom­sku šte­tu ze­mlji ko­ja i ina­če ku­bu­ri sa eko­nom­skim te­ško­ća­ma.

Pre­mi­jer Ko­ba­hid­ze kao da ne ma­ri za ova upo­zo­re­nja. On sma­tra da je pret­nja sank­ci­ja „neo­zbilj­na”. „Mi čvr­sto za­stu­pa­mo po­zi­ci­je ko­je smo oda­bra­li i slu­ži­mo in­te­re­si­ma dru­štva ze­mlje ko­joj pri­pa­da­mo”, ka­že Ko­ba­hid­ze.

Oba­ve­šte­ni iz­vo­ri tvr­de da je Za­pad do sa­da fi­nan­si­rao ne­vla­di­ne or­ga­ni­za­ci­je sa vi­še od mi­li­jar­du do­la­ra, što ni­je do­bi­la ni­jed­na ži­vot­no va­žna oblast dr­ža­ve Gru­zi­je. Opo­zi­ci­o­ne par­ti­je ima­ju, sma­tra se, ma­lu po­pu­lar­nost i bez ob­zi­ra na po­moć sa Za­pa­da, one mo­žda mo­gu da po­ve­ća­ju svo­je pri­su­stvo u par­la­men­tu, ali ne mo­gu da for­mi­ra­ju vla­du.

Do par­la­men­tar­nih iz­bo­ra osta­lo je još go­to­vo pet me­se­ci. Do ta­da se sva­šta mo­že do­go­di­ti ta­ko da se nji­hov is­hod ne mo­že sa si­gur­no­šću prog­no­zi­ra­ti. Na­ki ana­li­ti­ča­ri sma­tra­ju da do je­se­ni Za­pad mo­že da bu­de ma­nje za­in­te­re­so­van za Gru­zi­ju ne­go da­nas, što za­vi­si od si­tu­a­ci­je u Ukra­ji­ni i ne­kih dru­gih fak­to­ra.

*Biv­ši šef do­pi­sni­štva Tan­ju­ga u Mo­skvi