Osam vekova srpske medicine
(Фото В. Ристић)
Prohor Pčinjski – U Manastiru Sveti Prohor Pčinjski počeo je četvorodnevni 15. kongres istoričara medicine pod naslovom ,,800 godina srpske medicine”. Ovde se okupilo više od 40 lekara, naučnih radnika i istoričara iz Srbije, Republike Srpske i regiona.
Kongres je otvorio gradonačelnik Vranja dr Slobodan Milenković, naglasivši da „kada govorimo o medicini kroz istoriju, na početku 19. ili 20. veka ili danas, razlika je ogromna i u znanju i u pristupu. Ono što je pre samo tri ili četiri decenije bilo nezamislivo, danas je uobičajeno. Tu mislim, prvenstveno, na složene operacije u svim granama medicine, koje se rade u zdravstvenim ustanovama širom zemlje, ali i ostale segmente, poput primene inovativnih pristupa u lečenju teških bolesti”.
„Mi danas znamo šta je bilo pre jednog veka ili dva zahvaljujući lekarima, koji su imali svest o značaju negovanja istorije medicine. Oni su znali koliko je bitno sačuvati istorijske činjenice o plejadi medicinskog osoblja koje je spasavalo živote ranjenika, vojnika, običnih ljudi obolelih od raznih bolesti toga vremena”, rekao je Milenković.
„Kao lekar i gradonačelnik Vranja, ne mogu, a da se u svom obraćanju ne osvrnem na dr Vukašina Antića, čuvenog hirurga iz Vranja, kome je velika ljubav bila upravo, istoriografija. Iza sebe je ostavio vredna dela, a posthumno mu je dodeljena Nagrada ’Dr Vladan Đorđević’, na predlog Srpskog lekarskog društva. Ljudi poput ovog vrsnog lekara, osim što su pružali nesebičnu ljubav prema pacijentima, bili su vizionari. Ljudi koji su znali da moramo istraživati i poštovati istoriju jer je ona nedvosmisleno neodvojivi deo medicine”, dodao je gradonačelnik.
Na otvaranju kongresa govorili su predsednik Sekcije za istoriju medicine dr Zoran Vacić, episkop vranjski gospodin Pahomije, ambasador Republike Poljske gospodin Rafal Perl, načelnik Uprave za vojno zdravstvo brigadni general dr Radivoje Anđelković, predsednik Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Vojvodine dr Vladimir Sakač i predsednik Srpskog lekarskog društva prof. dr Milan Nedeljković.
Prikazan je i dokumentarni film o prof. dr Ludviku Hiršfeldu. Program 15. kongresa istoričara medicine ,,800 godina srpske medicine”, u Manastiru Sveti Prohor Pčinjski, održava se do petka, 14. juna, kada će biti predstavljeno više naučnih radova u vezi sa istorijom medicine u Srbiji.
„Bolnica u Vranju”
Najznačajnija knjiga iz istorije medicine u Vranju i regiona juga Srbije je svakako ona koju je napisao dr Vukašin Antić, hirurg (1958–2020) pod nazivom „Bolnica u Vranju”. Knjiga je objavljena 2003. godine i predstavlja višedecenijski prilježan istraživački rad o počecima razvoja medicine u ovom delu Srbije. I danas, ovo je svojevrsna „istorijska enciklopedija” medicine od vremena Osmanlijske okupacije, balkanskih, Prvog i Drugog svetskog rata pa sve do današnjih dana.