Premijera baleta „Banović Strahinja" čeka publiku u nacionalnom teatru

Borka Golubović-Trebješanin

13. 06. 2024. 12:02

Из балета „Бановић Страхиња” Фото: промо НП Београд

Balet „Banović Strahinja”, inspirisan jednom od najlepših epskih narodnih pesama, na  muziku Ivana Ilića, u koreografiji Igora Kirova, biće premijerno izveden večeras od 19.30 sati na velikoj sceni Narodnog pozorišta u Beogradu.

–Predstojeća premijera ujedno će označiti i finale proslave obeležavanja značajnog jubileja:100 godina postojanja baleta u Srbiji.

Ovim delom želimo da ukažemo na značaj naše nacionalne istorije i negovanja kulturnog nasleđa, zahvaljujući univerzalnoj priči koja ni protokom vremena ne gubi na aktuelnosti. Postavka je urađena ekskluzivno za Balet Narodnog pozorišta u Beogradu i u tom smislu predstavlja originalnu umetničku kreaciju. Želimo da podsetimo publiku na pesmu „Banović Strahinja”, čuveno delo naše epske književnosti koje je tokom istorije bilo inspiracija i mnogim drugim umetnicima i donelo niz tumačenja u okviru različitih umetničkih izraza, kaže Ana Pavlović umetnička direktorka ansambla Baleta.

Banović Strahinja nije bio samo epski junak, poznat po snazi i junaštvu, već i ličnost koja je predstavljala oličenje pravde, poštenja i plemenitosti, dok ga njegova spremnost da pruži oproštaj čini jedinstvenim likom srpske epike. Pored izuzetne literarne lepote, pesma se svojom tematikom uzdiže u vanvremenski prikaz kontrasta između tradicionalnih vrednosti, strogih društvenih normi i intimnog ljudskog osećanja.

 –Izazov prevođenja poezije u plesnu formu omogućio je da se reči i ritam transformišu u izraz tela, otkrivajući nove dimenzije emocija i značenja izraženih u pesmi. Proces je bio uzbudljiv, ali i zahtevan. Trebalo je prikazati čitavu paletu emocija: ozlojeđenost, tugu, ljubomoru, ljutnju, ali i snagu, istrajnost, i na kraju, oproštaj. Koreografski izraz je pre svega savremen, u pitanju je moderna tehnika pokreta utemeljena na klasičnoj estetici. To je omogućilo intenzivan prikaz naboja emocija i energije, naravno u skladu sa dramaturškim tokom priče. Mislim da je ovakav stilski pristup značajan, jer ansamblu pruža priliku da zablista u novom svetlu i prikaže drugačiji kvalitet umetničkog izraza, ističe Igor Kirov.

Pesma „Banović Strahinja”, podsetimo, privukla je pažnju i evropske kulturne javnosti, posebno slavnog Getea, upravo zbog raspleta kada Strahinja prašta svojoj ženi, umesto da je, kako su tadašnji običaji nalagali, surovo kazni. Ipak, čini se da je i danas, posle toliko vremena, ostalo otvoreno pitanje: da li je Banović Strahinja oprostio ili joj je samo poklonio život, s obzirom na to da se život može pokloniti i bez oproštaja greha.

–Ideja praštanja ukorenjena je u hrišćanskoj filozofiji, te sam ga u tom smislu doživeo kao heroja koji je podeljen između ovozemaljskog i onozemaljskog. Sa jedne strane, on je ratnik i ubica, a sa druge, neko ko očigledno poseduje jake moralne vrednosti i snagu potrebnu da oprosti. Verujem da je, ipak, oprostio. To je ono što ga čini junakom, jer je veći od sopstvene ljubomore i sujete i uradio je ono što većina ljudi ne bi. Uprkos tome što, naravno, u baletu neće biti teksta, brižljivo smo se starali da glavne događaje, motive i odnose iz pesme očuvamo i scenski uprizorimo tako da budu jasni i nekome ko nije čitao pesmu. Lepota jezika i stiha biće sublimirana u lepoti muzike i pokreta, veli Đorđe Kosić.

Naslovnu ulogu na premijeri igraće Lev Semenov, Anđeliju Sofija Matjušenskaja, Vlaha-Aliju Igor Pastor, Derviša Branko Sarić, Strahinjinu majku Ivana Savić Jaćić, a Jug Bogdana Jovan Veselinović. Ista podela nastupiće i 15. juna, a tada će ulogu Jug Bogdana tumačiti Jovica Begojev. Na izvođenju 18. juna predstaviće se nova solistička podela koju čine: Metju Solovjof, Teodora Spasić, Nikola Bjanko, Miloš Kecman, Olga Olćan i Jovan Veselinović.

Kostime je osmislila Katarina Grčić Nikolić, scenografiju potpisuju Geroslav Zarić i Vladislava Kanington, dizajner svetla je Milčo Aleksandrov, a asistent koreografa Mojca Majcen. U predstavi učestvuje Orkestar  Narodnog pozorišta u Beogradu pod dirigentskom upravom Nine Fuštar.