A sad – izabrani bira

06. 11. 2008. 22:00

Od našeg stalnog dopisnika 
Vašington, 6. novembra – Samo što su prošli predsednički izbori ovde su u toku – novi delikatni izbori. Sada izabrani Barak Obama (47) bira tim s kojim će vladati Amerikom.

Ubrzano prebira biografije, praveći niz međusobno uslovljenih kombinacija. U stilu: ako ovoga predložim tamo, onoga ću onamo, a ako ne – onda ćemo drugačije.

Amerika je, kao što smo već pisali, u fazi elitne tranzicije, koja liči na neformalno „dvovlašće”. Predsednik će sve do primopredaje dužnosti, zakazane za 20. januar, ostati Džordž Buš (62), ali će u međuvremenu stupiti na scenu i Obamin „transfer” tim, čiji je osnovni zadatak da pripremi sve što je neophodno za „glatki prenos” najviše izvršne vlasti.

Zasad je sigurno da je novoizabrani predsednik za šefa kabineta – funkciju koja, zavisno od odnosa na vrhu, varira od „protokolarca” do faktičnog „premijera” (iako ovde ne postoji vlada, kakva je karakteristična za druge) – predložio svog čikaškog prijatelja, četvrtog demokratu po rangu u parlamentu, Rama Emanuela (koji 29. novembra slavi 49. rođendan). Emanuel je takođe originalna figura: rivalski republikanci ga pominju kao bivšeg igrača baleta koji se u politici ponaša „razbijački kao filmski Rambo”, dok ga njegovi demokrati ističu kao jednog od najzaslužnijih za njihovo izborno preuzimanje kontrole u Kongresu, u izborima pre dve godine.

Obama, kažu, ima „u vidu” niz „primamljivih kadrovskih rešenja”. Uglavnom se kreću u trouglu: čikaški „krug”, članovi nekadašnje administracije Bila Klintona i „trećih” među kojima su i poznati aktivisti, potomci legendarnih Kenedija, pa i „cenjeni članovi suparničke stranke”. Mogućno je, tako, da bi u težnji da ostvari „nacionalno jedinstvo”, ponude za ulazak u njegovu „reprezentaciju” mogao da uputi republikancima – sadašnjem šefu Pentagona Robertu Gejtsu (da na tom mestu ostane bar godinu dana), bivšem šefu diplomatije generalu Kolinu Pauelu (koji mu je pružio izbornu podršku), senatoru Čaku Hejgelu, a možda i kalifornijskom guverneru (filmskom „Terminatoru”) Arnoldu Švarcenegeru.

Poduža je, pri tom, lista kandidata sa šefa diplomatije. Pored Hejgela i njegovog partijskog kolege Ričarda Lugara, kao favoriti za tu dužnost se pominju demokrati – senator Džon Keri (koji je među prvim istaknutim demokrata podržao Obaminu kandidaturu), bivši senatori Sem Nan i To Dešl, a u opticaju su i guverner Arizone Bil Ričardson i bivši Klintonov izaslanik za Balkan Ričard Holbruk (koji je bio podržavalac Obamine unutarstranačke rivalke Hilari Klinton).

Prvenstvo u postavljenjima će, kako sugerišu poznavaoci, dobiti ministarstva odbrane i finansija, pošto je zemlja na tim sektorima suočena s najvećim izazovima – ratovima u Iraku i Avganistanu, kao i potresima na Volstritu. Ako ne zadrži Gejtsa, Obama bi, kažu, za čelo Pentagona mogao da postavi bivše funkcionere tog ministarstva – Džona Hemrija, Ričarda Danciga.

Resor finansija će, i po sopstvenim rečima, napustiti Henri Polson, a kao naslednici na tom položaju – odakle treba da se rukovodi državnom intervencijom, vrednom 700 milijardi dolara, za spasavanje rizičnih tržišta hipoteka i kredita – u prvom planu su bivši ministar Lorens Samers i predsednik njujorške ispostave Centralne banke Timoti Gajtner. Spisak obuhvata i druge…

Kad učvrsti glavninu sistema, osoblje Bele kuće, vojsku, finansije i diplomatiju, Obama će se „baciti” na ostala postavljenja. Čeka ga, uz ostalo, kako je precizirao AP, popunjavanje 7.840 radnih mesta u administraciji, od kojih 1.117 zahtevaju potvrdu u Senatu.

Dve prethodne predsedničke tranzicije bile su prilično tegobne, podsećaju hroničari. Klinton je taj posao zanemario, a Buš ga se kasno latio, pre osam godina, zbog poznatog, produženog „dobrojavanja” glasova.

Od danas Obama i njegov potpredsednik Džozef Bajden primaju najpoverljivije, informacije obaveštajnih službi. To će možda uticati i na novi kadrovski raspored snaga u vrhu vlasti.

-----------------------------------------------------------

Obamin favorit - član Srpskog kokusa

Od našeg stalnog dopisnika 
Vašington, 6. novembra - Čikago je zbog sugrađanina Baraka Obame, novoizabranog predsednika Amerike, postao „tranziciona prestonica sveta”, jer se u njemu kuju planovi za budući sastav izvršne vlasti supersile. U toj kombinatorici ispostavilo se da je Obamin favorit za mesto šefa budućeg kabineta u Beloj kući - njegov „komšija” i prijatelj Ram Emanuel, član Srpskog kokusa u Predstavničkom domu federalnog parlamenta.

Ovo specifično telo, koje okuplja parlamentarce zainteresovane za neko posebno pitanje, osnovano je pre četiri godine i Emanuel je u njemu od početka. Bio je potpredsednik kokusa do pre dve godine, zajedno s republikancem Denom Bartonom, a onda je zbog prezauzetosti vođenjem kampanje za kongresne izbore 2006. to svoje mesto prepustio takođe Čikažanki, kongresmenu srpskog porekla Melisi Bin.

Ulazak u kokus Emanuel je svojevremeno obrazložio potrebom da SAD održavaju savezništvo s demokratskim snagama u Srbiji i „podrže je da stabilizuje svoju mladu vlast”. Potom je bio među potpisnicima predloga rezolucija, među kojima za odavanje počasti ubijenom premijeru Zoranu Đinđiću i za osudu etničkog nasilja na Kosmetu.

Emanuel je bio, podseća se, viši savetnik Bila Klintona od 1993. do 1998. U unutarstranačkom duelu, između Obame i Hilari Klinton, postavljao se prilično neutralno, ali je očigledno stekao vrhunsko poverenje budućeg predsednika, koji zasad nije najavio bitne promene kursa prema Balkanu, mada je zapaženo njegovo insistiranje na dijalogu u rešavanju međunarodnih problema.

Pretpostavlja se, inače, da će čikaški kadrovi igrati važnu ulogu u Obaminoj administraciji. Čikago je na glasu, u našoj dijaspori, kao „najveći srpski grad na zapadnoj polulopti”.