Građani zabrinuti zbog krize
Premda finansijska kriza u Srbiji tek dobija na snazi, građani već uveliko strepe da će na svojoj koži i novčanicima osetiti posledice, i to u vidu slabljenja domaće valute u odnosu na evro, inflacije, poskupljenja kredita i smanjenja stranih investicija, rezultat je redovnog mesečnog ispitivanja javnog mnjenja koje sprovodi „TNS Medijum Galup”.
Istraživanje je obavljeno metodom intervjua „oči u oči” na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.000 punoletnih građana Srbije.
Građani koji su preživeli ekonomske sankcije i hiperinflaciju 1993. godine, očigledno, životno su zainteresovani za stabilnost i ekonomski rast i razvoj, pa stoga nije čudo da tek svaki deseti ispitanik pojma nema o dešavanjima koja su u oktobru potresla svet, dok je čak oko 87 odsto, pre svega u Beogradu i većim gradovima, upoznato sa finansijskom krizom koja je zahvatila međunarodno finansijsko tržište i tržište kapitala.
Dok se početkom oktobra širom sveta širila panika zbog potresa u međunarodnim finansijama s epicentrom u SAD, naši političari su, uglavnom, mudro ćutali ili raspirivali optimizam tvrdeći da je kriza zaobišla Srbiju, kao „kiša Kragujevac”, te da su problemi s kojima se sučeljava srpska berza, na primer, posledica nezavršenih reformi.
Čula su se i mišljenja da bi od krize, s kojom se čitav svet suočio, Srbija mogla da izvuče korist, kao i da je nedovoljna razvijenost domaćeg tržišta, u stvari, spasla našu zemlju od kataklizme.
Tek kad su najrazvijenije i srednje razvijene zemlje masovno posegle za merama iz arsenala državnog intervencionizma, u Srbiji su čelni ljudi „promenili vokabular”.
Uobičajenu retoriku o tome da „nema problema”, zamenila su upozorenja da će se Srbija i njeni građani tek suočiti s velikom krizom u narednoj godini, zbog čega nam predstoji kresanje javne potrošnje i stezanje „kaiša” na državnom nivou, ali i na nivou domaćinstava i pojedinaca.
Za razliku od političara, građani su, pre svega sredovečni, pokazali visok stepen realnosti, pri čemu 46 odsto smatra da će svetska ekonomska kriza donekle uzeti svoj danak i u Srbiji, dok 36 procenata anketiranih veruje da će to biti u velikoj meri. Samo šest odsto građana smatra da će svetska kriza zaobići Srbiju.
Od krize najviše strahuju osobe s nižim obrazovanjem, nezaposleni, stanovnici sela i Vojvođani, a najveći pesimizam građani, prevashodno Beograđani, ispoljavaju u vezi sa očuvanjem stabilnosti kursa dinara u odnosu na evro. Slabljenje kursa domaće valute očekuje 60 odsto anketiranih.
Polovina navodi da će svetska kriza usloviti rast cene bankarskih kredita, dok nešto manje od 50 odsto, pre svega stanovnici jugoistočne Srbije, očekuje i rast cena na malo, odnosno inflaciju.
U Vojvodini, kao i u Beogradu, češće nego u ostalim delovima zemlje, veruju da će se smanjiti priliv stranih investicija.
Za kreatore ekonomske politike moglo bi da bude značajno upozorenje to što polovina anketiranih građana smatra da se stvari u Srbiji trenutno kreću u pogrešnom smeru, dok onih koji smatraju obrnuto ima svega 37 procenata.
Pri tome su najveći nezadovoljnici mladi i penzioneri, dok su sredovečni nešto pozitivnijih shvatanja.
Najveći broj anketiranih opisuje svoju materijalnu situaciju kao podnošljivu, dok je svega 16 procenata smatra izrazito rđavom.
Međutim, u odnosu na prethodne mesece, u oktobru više građana očekuje da će se finansijska situacija dalje pogoršavati.