Ko je Mu­ha­med De­if, fan­tom iz Ga­ze

Boško Jakšić

17. 07. 2024. 13:08

Фото: Бета-АП

Pre po­čet­ka ra­ta u Ga­zi Mu­ha­med De­if bio je po­znat sa­mo po­ro­di­ci, po­je­di­nim pa­le­stin­skim sa­bor­ci­ma i izra­el­skim oba­ve­štaj­nim slu­žba­ma ko­je su po­sled­nje tri de­ce­ni­je naj­ma­nje šest pu­ta po­ku­ša­le da ga li­kvi­di­ra­ju.

Ve­ru­je se da je De­if, ko­man­dant bri­ga­de „Eze­din al Ka­sem”, za­jed­no s ko­man­dan­tom voj­nog kri­la Ha­ma­sa u po­ja­su Ga­ze Ja­hjom Sin­va­rom, osmi­slio i or­ga­ni­zo­vao ma­sa­kr 7. ok­to­bra, u ko­jem je ubi­je­no 1.200, a kad­na­po­va­no 240 Je­vre­ja.

Ot­ka­ko je izra­el­ski pre­mi­jer Ben­ja­min Ne­tan­ja­hu na po­čet­ku ra­ta iz­dao di­rek­ti­vu da se eli­mi­ni­šu Ha­ma­so­vi zva­nič­ni­ci i ko­man­dan­ti, li­sta ni­je mo­gla da za­o­bi­đe De­i­fa. Izra­el me­se­ci­ma za njim tra­ga svu­da po po­ja­su Ga­ze. Naj­no­vi­ji po­ku­šaj li­kvi­da­ci­je bio je to­kom ne­dav­nog va­zdu­šnog na­pa­da na Kan Ju­nis, na ju­gu po­ja­sa Ga­ze, ka­da je u zo­ni ko­ja je pret­hod­no ozna­če­na kao bez­bed­na stra­da­lo naj­ma­nje 88 Pa­le­sti­na­ca, dok je oko 300 ra­nje­no.

Da li su me­đu nji­ma De­if i nje­gov za­me­nik, ko­man­dant bri­ga­de Ha­ma­sa u Kan Ju­ni­su? Izra­el­ski voj­ni ra­dio pre­neo je da oba­ve­štaj­ni iz­vo­ri ve­ru­ju da je De­if, ako ni­je ubi­jen, bar ozbilj­no po­vre­đen. Ha­mas de­man­tu­je po­gi­bi­ju i na­pad na Kan Ju­nis opi­su­je kao još je­dan ma­sa­kr nad ci­vi­li­ma.

Izra­el­ska ar­mi­ja je ju­la 2022. li­kvi­di­ra­la pret­hod­nog ko­man­dan­ta bri­ga­de „Al Ka­sem”, a eli­mi­na­ci­ja De­i­fa bi­la bi zna­čaj­na pro­pa­gand­na po­be­da u ra­tu u ko­jem ret­ko uspe­va­ju da ne­u­tra­li­šu ko­man­dan­te Ha­ma­sa, ali su ubi­li naj­ma­nje 38.000 ci­vi­la. Ubr­zo po­što je pre­u­zeo ko­man­du, a po­seb­no pro­šle go­di­ne, De­if je do­bio sa­gla­snost po­li­tič­kog vođ­stva Ha­ma­sa u Do­hi da us­po­sta­vi sna­žnu na­o­ru­ža­nu gru­pu.

Upr­kos broj­nim po­ku­ša­ji­ma ubi­stva i gu­bit­ku čla­no­va po­ro­di­ce, De­if je gra­dio „ar­mi­ju” ko­ja je po­sta­la naj­sna­žni­ja pa­le­stin­ska voj­na for­ma­ci­ja. Sma­tra se i ar­hi­tek­tom mre­že sto­ti­na ki­lo­me­ta­ra tu­ne­la ko­je pre­mre­ža­va­ju po­jas Ga­ze.

U slu­ča­ju da je De­if ubi­jen, ko­li­ko bi to ima­lo uti­ca­ja na rat u Ga­zi? Ma­lo, ka­žu bli­sko­i­stoč­ni po­sma­tra­či pod­se­ća­ju­ći na br­ze i efi­ka­sne pro­me­ne u li­der­stvu i či­nje­ni­cu da su, sem Sin­va­ra, ak­tiv­ni ko­man­dan­ti 14 Ha­ma­so­vih bri­ga­da po po­ja­su, uklju­ču­ju­ći one u gra­do­vi­ma Ga­zi i Ra­fi.

Ope­ra­ci­je će se na­sta­vi­ti u skla­du s hi­je­rar­hi­jom ko­man­do­va­nja us­po­sta­vlje­nom po­sle če­ti­ri me­se­ca ra­ta. Na­me­ra pre­mi­je­ra Ne­tan­ja­hua da „uni­šti” Ha­mas sve je vi­še fa­ta­mor­ga­na u pe­sku Ga­ze. De­if je se­be go­di­na­ma okru­žio vi­so­kim ste­pe­nom taj­no­sti. Ne­ki ve­ru­ju da ni­je bio ni na sa­hra­ni maj­ke ko­ja je umr­la ja­nu­a­ra 2011, dok dru­gi tvr­de da je bio, ali pre­ru­šen.

Po­sto­ja­li su sa­mo snim­ci mla­dog čo­ve­ka i nje­go­ve ma­ski­ra­ne su­lu­e­te, da bi tek kra­jem pro­šle go­di­ne Izra­el ob­ja­vio nje­go­vu fo­to­gra­fi­ju u dru­štvu ne­kog se­do­ko­sog i bra­da­tog Pa­le­stin­ca s jed­nim okom.

Iz raz­lo­ga bez­bed­no­sti ne ko­ri­sti mo­der­nu teh­no­lo­gi­ju po­put mo­bil­nih te­le­fo­na i ni­je sklon jav­nim po­ja­vlji­va­nji­ma. Ret­ko je slao i gla­sov­ne po­ru­ke, po­put one kad je 7. ok­to­bra na­ja­vio po­če­tak no­ve bit­ke s Izra­e­lom.

Izra­el De­i­fa ju­ri još od sre­di­ne de­ve­de­se­tih go­di­na pro­šlog ve­ka. Ta­da­šnji izra­el­ski pre­mi­jer Ši­mon Pe­res tra­žio je od Ja­se­ra Ara­fa­ta da ga uhap­si. Pa­le­stin­ski li­der re­kao je da mu je ime ne­po­zna­to, ali se ka­sni­je is­po­sta­vi­lo da je šti­tio De­i­fa.

Pa­let­si­nac ro­đen u iz­be­glič­kom lo­go­ru 1965. od­ra­stao je u si­ro­ti­nji i na­krat­ko je na­pu­stio ško­lu da bi po­ma­gao ocu na far­mi ži­vi­ne. Kad je po­stao me­ta izra­el­skih po­te­ra, već 1987. se pri­dru­žio Ha­ma­su. Sle­de­će go­di­ne za­vr­šio je stu­di­je na Islam­skom uni­ver­zi­te­tu u Ga­zi.

Ot­ka­ko je 1989. pr­vi put uhap­šen i od­le­žao 16 me­se­ci u za­tvo­ru, nje­go­va ka­ri­je­ra je od­re­đe­na. Osni­va bri­ga­du „Al Ka­sem”, ko­ja će ima­ti zna­čaj­nu ulo­gu to­kom pr­ve in­ti­fa­de, pa­le­stin­skog ustan­ka. Uče­stvu­je u svim ka­sni­jim ra­to­vi­ma Ha­ma­sa i Izra­e­la, a to što je iz­ma­kao to­li­kim aten­ta­ti­ma uz­di­glo ga je do sim­bo­la pa­le­stin­skog ot­po­ra.