Privreda u strahu od sutrašnjice

08. 11. 2008. 22:00

Топлица Спасојевић, Ђорђо Антељ, Бојан Радун и Мирослав Милетић

Ekonomska kriza možda još nije u punom zamahu stigla u Srbiju, ali je stezanje kaiša u velikim ovdašnjim kompanijama trenutno obavezna „disciplina”. I dok, po nekima, država još nije shvatila ozbiljnost situacije, menadžeri i vlasnici uspešnih kompanija 2009. godinu vide kao neizvesnu i punu iskušenja. Planirane investicije će sačekati bolje vreme, preispituje se isplativost radnih mesta, smanjuju troškovi, a finansijska sredstva crpe iz unutrašnjih rezervi. U očekivanju i dobre državne strategije naši sagovornici iz velikih kompanija veruju da će racionalnim potezima u sledećoj godini ipak uspeti da sačuvaju svoje „blago”.

– Sve zavisi od toga ko je sebe doveo u kakvu poziciju. Naša kompanija nije prezadužena, jer smo u prethodnim godinama kontrolisano rasli. Strategija je orijentisana na snižavanje ukupnih troškova, nastavljamo sa investicijama, ali vrlo oprezno – kaže Bojan Radun, direktor „Nektara”. Ekonomska kriza, kako očekuje, može da donese i dalji pad kupovne moći građana, zbog čega računaju i na proizvodnju jeftinijih vrsta sokova.

– Najviše me plaši kako će se država postaviti u ovim okolnostima i da li će uspeti da sačuva privredu od urušavanja. Teši me to što „Nektar” ima stabilnu poziciju na tržištu, sa dobrim rezultatima iza sebe. Nastavićemo da rastemo, ali sa otvorene „četvore oči” – kaže Radun.

Toplica Spasojević, vlasnik i direktor ITM-a kaže da ova kompanija nastavlja sa investicijama i da se, za sada, u njihovoj grupi od 22 kompanije koje posluju u sedam zemalja zastoj vidi samo u građevini.

– Svetska kriza će se u narednoj godini odraziti i na srpsku privredu, ali ne mnogo. Jedino me plaši domino efekat i strahujem da li će država razumeti situaciju. Da li će imati strategiju – kaže Spasojević

Da će svetska recesija u sledećoj godini ostaviti traga na nas smatra i Miroslav Miletić, direktor koncerna „Bambi”. U narednom periodu oni će se usredsrediti na smanjenje cene troškova proizvodnje.

– Sve investicione planove za 2009. godinu smo stavili pod znak pitanja i sačekaćemo trenutak da vidimo da li uopšte može da se ide u realizaciju. Sledeća godina je godina iskušenja. Ne bi bilo dobro da ona počne tapkanjem u mestu, jer bi to bilo pogubno za ekonomiju. Ipak mnogo smo prošli, prevazišli razne krize i probleme, pa sam umereni optimista. Nadam se da ćemo uz pomoć države proći i ovo – kaže Miletić.

Za Mirka Todorovića, vlasnika kompanije „Todor” kriza je već na vratima.

– Naša kompanija je već uradila rebalans proizvodnje i proizvodnog plana. Stanje je alarmantno, pa sada razmišljamo jedino o štednji. Pokušavamo da realizujemo projekte koji su u toku, dok će novi sigurno sačekati bolje vreme, kaže vlasnik „Todora”. Miletić kaže da za 20 godina poslovanja „Todor” nikada nije otpustio radnika, ali da sada razmišljaju i o tome, a moguća je i prodaja nerentabilnih objekata.

– Već smo napravili analizu varijabilnih troškova. Razmišljamo o mehanizmima finansiranja – kako da najracionalnije iskoristimo unutrašnje rezerve i što manje se oslanjamo na banke – kaže Todorović.

U 2009. godini on se, dodaje, plaši najviše recesije i inflacije, a nada se da će, uz stezanje kaiša, u predstojećem kriznom periodu sačuvati kompaniju.

Đorđo Antelj, vlasnik „Gemaksa”, kaže da se kriza već oseća u građevini. To se vidi po nešto mirnijem četvrtom kvartalu kada se, po pravilu, završavaju objekti.

– Građevinarstvo zavisi od finansijskog pulsa na tržištu. Strani investitori se povlače, poslovi se odlažu na neko vreme i to ćemo i mi osetiti u narednom periodu. Naša kompanija je već napravila reviziju plana razvoja u sledećoj godini i on je prepolovljen. Sledeće godine ćemo sigurno primiti mnogo manje radnika, a u toku je preispitivanje postojećih radnih mesta. Važno je maksimalno iskoristiti unutrašnje rezerve i spremno dočekati recesiju koja nas sigurno neće zaobići.

Kriza će, siguran je on, doneti i pad prodaje jeftinijih nekretnina, pa će ova građevinska firma, kako najavljuje, sledeće godine graditi stanove na vrlo atraktivnim lokacijama po cenama nižim od 1.000 evra po kvadratu.

– Plaši me neizvesnost, ali se nadam dobrom planu vlade. Računam na to da je „Gemaks” fleksibilna kompanija koja i u krizi može da opstane finansirajući se iz sopstvenih sredstava – kaže direktor „Gemaksa”.