Za sedam meseci 650 krivičnih prijava protiv maloletnika
(Фото М. Спасојевић)
V. F. (16) i N. Z. (17), okrivljeni da su 26. maja ove godine u dečjem parku na Voždovcu pretukli Đorđa Mijatovića, koji je od zadobijenih povreda preminuo nekoliko dana kasnije, samo su dvojica od ukupno 650 maloletnika protiv kojih su u prvih sedam meseci ove godine podnete krivične prijave Višem javnom tužilaštvu u Beogradu. Podaci ovog tužilaštva pokazuju da se broj maloletnih izvršilaca krivičnih dela iz godine u godinu povećava, ali i da su sve brutalniji.
Prema rečima Nataše Dubak, zamenika rukovodioca Odeljenja za maloletnike u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, najmlađi maloletnik protiv kojeg je ove godine podneta prijava imao je 14, a najstariji nepunih 18 godina.
– Najbrojnija krivična dela koje vrše maloletnici su krađa i teška krađa, a odmah iza njih je neovlašćeno držanje opojnih droga. Tokom prošle godine dve krivične prijave protiv maloletnika podnete su zbog krivičnog dela ubistvo, 24 zbog nanošenja teških telesnih povreda, a čak 71 zbog nasilničkog ponašanja. Petoro njih odgovaralo je zbog krivičnog dela silovanje, 35 zbog nasilja u porodici i jedan zbog otmice. Ovi podaci pokazuju da se broj maloletnika koji odgovaraju zbog nezakonitog držanja narkotika godinama gotovo ne menja, dok je u proteklih godinu-dve zabeležen veći broj krivičnih dela sa elementima nasilja, poput nanošenja lakih i teških telesnih povreda i nasilničkog ponašanja – kaže Dubakova za „Politiku”.
Iako se ne može očekivati, s obzirom na njihovu uzrasnu dob, među maloletnim izvršiocima krivičnih dela ima povratnika. Najviše je onih, prema rečima naše sagovornice, koji čine krivična dela protiv imovine, odnosno krađe.
Iako su pojedinci izuzetno bahati i brutalni prilikom izvršenja dela, pred tužiocem su uglavnom „kao bubice”.
– Postupak protiv maloletnika vodi sudija za maloletnike, dok mu tužilac „samo” postavlja pitanja i to preko sudije. Uglavnom se ponašaju korektno i prema sudiji i prema tužiocu. Krivični postupak protiv maloletnika razlikuje se dosta od onih koji se vodi protiv punoletnik izvršilaca. Na osnovu podnete krivične prijave, Odeljenje za maloletnike Višeg javnog tužilaštva u Beogradu podnosi zahtev za pokretanje pripremnog postupka kojim Veću za maloletnike Višeg suda predlaže da preduzme određene dokazne radnje, kao što su saslušanje maloletnika, ispitivanje svedoka, pribavljanje materijalnih dokaza i obavezno pribavljanje izveštaja Gradskog centra za socijalni rad o ličnim i porodičnim prilikama maloletnika. Nakon sprovedenog pripremnog postupka, sud dostavlja spise tužilaštvu koje donosi odluku da se podnese predlog za izricanje krivične sankcije ili predlog da se obustavi pripremni postupak. Konačnu odluku donosi sud – objašnjava naša sagovornica.
Koju će kaznu tužilaštvo predložiti sudu, prema rečima Dubakove, zavisi od ličnih i porodičnih prilika maloletnog učinioca i težine krivičnog dela.
– Tužilaštvo najčešće predlaže pojačan nadzor roditelja, pojačan nadzor organa starateljstva, vaspitno-popravni dom, kao i posebne obaveze ili osposobljavanje za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima – kaže zamenica rukovodioca Odeljenja za maloletnike Višeg tužilaštva u Beogradu.
Osveta zbog pogrešnog pogleda ili beznačajne rečenice
Razlozi zbog kojih maloletnici čine krivična dela su različiti: nizak stepen samokontrole, bes, pripadnost različitim navijačkim i vršnjačkim grupama, osećaj poniženosti, uvređenosti, kao i želja za osvetom.
Maloletnici, pokazala su istraživanja, imaju potrebu da se svete, i u tome pokazuju upornost. Razlozi za tuče i svađe, koje se neretko završavaju i tragično, u najvećem broju slučajeva su trivijalni i leže u dubljim faktorima ličnosti, psihološkoj i psihosociološkoj strukturi.
Povodi se traže u beznačajnim rečenicama, krivo protumačenim pogledima. U izvesnom broju slučajeva, krivična dela se čine i pod uticajem droge i alkohola.