Žene na olimpijskim igrama
Ивана Шпановић на ОИ у Рију 2016. године (Фото EPA/BERND THISSEN)
Pre nove ere svim slobodnim Grcima bilo je dozvoljeno učestvovanje na Olimpijskim igrama, od poljoprivrednika do kraljevskih naslednika, iako su većina Olimpijaca bili vojnici.
Žene se nisu mogle takmičiti čak ni prisustvovati igrama. Postojala je, međutim, „rupa u zakonu” – vlasnici kočija, a ne jahači, proglašavani su olimpijskim šampionima a svako je mogao posedovati kočiju, prenosi sajt „olympics.com“.
Kiniska, spartanska princeza, posedovala je veliko imanje na kome je uzgajala, gajila i trenirala konje, a 396. godine pre nove ere, kada je verovatno imala između 40 i 50 godina, postala je prva žena koja je pobedila na Olimpijskim igrama takmičući se sa zapregom konja koje je sama trenirala, prenosi sajt “THE CONVERSATION“.
Učestvovala je i pobedila i na Olimpijskim igrama održanim 392. godine pre nove ere u istoj disciplini, prenosi sajt „olympics.com“.
Nekoliko žena se pojavljuje na zvaničnim listama olimpijskih pobednika kao vlasnice nekih pobedničkih kola, prenosi sajt „britannica.com“ .
Na prvim Modernim olimpijskim igrama 1896. godine učestvovali su samo muškarci, odnosno 241 takmičar u devet sportova i 43 discipline, prenosi sajt „olimpijskimuzej.rs“.
Osvajačica turnira u golfu Margaret Abot bila je prva Amerikanka koja je pobedila na Olimpijskim igrama1900. godine, prenosi sajt „olimpijskimuzej.rs“. Ženski tenis je predstavljen na Olimpijskim igra ma u Parizu 1900. godine, u plivanju su žene smele učestvovati kao takmičarke 1912. u Stokholmu, a atletika je za žene uvedena 1928. u Amsterdamu, prenosi sajt „proteini.si“.
Vremenom su sportistkinje sve više učestvovale na Olimpijskim igrama, u sve više sportova i disciplina.
U Tokiju 2021. godine broj takmičarskih mesta rezervisanih za sportistkinje iznosio je 48,3 odsto, prenosi sajt „dw.com“.