Registar nestalih treba da bude javan

Miroslava Derikonjić

07. 08. 2024. 19:50

Фото: ЦНЗД

Uvidom u javni registar nestalih lica, građani više od polovine evropskih zemalja u svakom trenutku mogu da se informišu za kojim osobama nadležni tragaju, kako one izgledaju, koliko su visoke, kako su bile obučene u trenutku kada su poslednji put viđene i kome mogu da se obrate ukoliko imaju informaciju o njima. U našoj zemlji, ovakva mogućnost ne postoji jer je registar nestalih osoba dostupan samo ovlašćenim službenim licima u MUP-u.

Centar za nestalu i zlostavljanu decu (CNZD) se poslednjih nekoliko godina zalaže da se praksa tajnosti podataka o nestalima promeni. Zbog toga je ova organizacija MUP-u podnela inicijativu kojom traži da uvid u registar nestalih osoba bude dostupan svima, kao i da onaj sa imenima nestalih maloletnika bude odvojen od onog u kom će biti imena punoletnih osoba za kojima se traga.

– Osnovni razlog za podnošenje ovakve inicijative je bila važnost javnosti u potragama za nestalim osobama. Praksa je pokazala da nijedna potraga za nestalom osobom, posebno maloletnom, ne može da bude uspešna bez učešća građana u njoj. Angažovanje javnosti izuzetno je važno i kada nestanu dementne ili bolesne osobe, a njihov broj je u odnosu na broj svih nestalih najveći. Predstavnici našeg centra su imali sastanak sa ministrom policije Ivicom Dačićem i on je razumeo važnost naše ideje. Predložili smo i da se, osim pripadnika koji rade na potragama nestalih lica, u slučajevima nestanka angažuje i drugo stručno osoblje MUP-a – kaže Jurić za naš list i naglašava da će, ukoliko inicijativa CNZD zaživi, biti potrebna ozbiljna rasprava o ovom pitanju.

O nestalim osobama i informacija o njima, za sada, građani mogu delimično da se informišu na sajtu CNZD, na kojem je objavljen spisak sa njihovim imenima. Iako postoji od 2017. godine, kako priznaje Jurić, on se ne ažurira pravovremeno i ne sadrži sve informacije koje bi doprinele bržoj i boljoj potrazi.

– Mnogo je onih koji ne znaju za naš registar i želim da se to promeni i da ljude pozovem da i nama prijave nestanak bližnjih. Naš spisak nije dovoljno precizan jer nam građani ne prijavljuju nestanak bližnjih. Događa se, takođe, da nestala osoba bude pronađena, a da centar o tome ne bude obavešten. Praksa je pokazala i da jedan deo naših članova ne želi da se zna da im je neko od najbližih otišao od kuće. Niko nas, na primer, ne obaveštava ni da su nestali ljudi za koje se sumnja da su nastradali tokom kriminalnih obračuna – objašnjava direktor CNZD.

Prema podacima MUP-a, tokom prošle godine evidentiran je nestanak 1. 677 punoletnih osoba, od kojih su pronađene 1.493, dok se za 184 još traga. Kada su u pitanju maloletnici, prijavljen je nestanak njih 1.525, njih 1.510 je pronađeno, dok njih 15 još nije pronađeno.

– Jasno nam je da bi, ukoliko registar nestalih osoba postane javan, morao donekle da se menja način rada MUP-a, a i način prijave nestanka bi bio drugačiji – zaključuje Jurić.

Prema podacima CNZD, registar nestalih osoba javan je u 27 evropskih zemalja: Hrvatskoj, Sloveniji. Austriji, Holandiji, Portugaliji, Grčkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Nemačkoj, Švajcarskoj, Velikoj Britaniji, Rumuniji, Bugarskoj, Makedoniji, Turskoj, Estoniji, Švedskoj. Mađarskoj, Danskoj, Španiji, Italiji, Belgiji. Luksemburgu, Republici Srpskoj, Ukrajini i Rusiji. Većina njih sadrži fotografiju nestale osobe, njene osnovne podatke (datum rođenja, visinu težinu).

Javni registri, osim u našoj zemlji, ne postoje ni u Albaniji. Crnoj Gori, Litvaniji. Letoniji. Finskoj, Norveškoj, Islandu, Francuskoj, Kipru, Belorusiji, Malti, Moldaviji.