Apel za saniranje urbanih toplotnih ostrva
Ужарени бетон окружен зградама у центру града (Фото лична архива)
U okruženju stambenih zgrada duž Ulice vojvode Dobrnjca, Bulevara despota Stefana i Takovske nalazi se jedno od brojnih tipično beogradskih toplotnih ostrva, čiju vam fotografiju šaljem. Prozori više od hiljadu stanara – dece, starih ljudi, omladine i radnoaktivnih – okrenuti su ka užarenim devastiranim masivnim gromadama golog betona koje čine ovo urbano toplotno ostrvo, odnosno „naše dvorište”. Ono služi i kao prolaz između navedenih ulica, ali nije jasno ko bi trebalo da čisti ovaj prostor od nakupljanja raznog otpada. Ispod betona su privatne i javne garaže.
Osim stalne buke i raznih vandalizama (čupanja i odnošenja metalnih ograda, vršenja nužde duž zidova zgrada...) u ovim vrelim danima stanari su izloženi dodatnim patnjama usled zračenja vreline iz betonske mase, gde je izmerena temperatura i do 50 stepeni Celzijusa, a noćna temperatura se ne spušta zbog izračivanja užarenog betona.
Kako su evidentne klimatske promene, bilo zbog antropogenog zagađivanja ili/i promena zemljinih polova, gradskim urbanistima upućen je apel za adaptaciju gradova na klimatske promene i smanjivanje efekta urbanih toplotnih ostrva. U evropskim gradovima već deceniju urbanisti prepoznaju problem urbanih toplotnih ostrva i vrše adaptacije za saniranje njihovog štetnog, pa i smrtonosnog uticaja, tako što se smanjuju betonske/asfaltne površine i dominiraju zelene površine. Tako se na krovovima i zidovima zgrada grade zelene bašte i iznad toplotnih ostrva se postavljaju viseći vrtovi u odgovarajućim folijama. Ustanovljeno je da razlika u temperaturi između travnate i betonske površine iznosi 20 stepeni Celzijusa.
Prof. dr Nina Drndarski,
dipl. inž., Beograd