Prvi čovek izlečen od side

13. 11. 2008. 22:00

Istraživači u Berlinu saopštili su da čovek koji je bolovao od leukemije i side ne pokazuje znake oboljenja ni od jedne od ove dve bolesti posle transplantacije urađene pre gotovo dve godine. Oni su, međutim, naglasili da je reč o neuobičajenom slučaju koji iziskuje dalje istraživanje, prenosi britanski Bi-Bi-Si.

Očekuje se da će ovakav rezultat ohrabriti i podstaći dalje interesovanje za genetsku terapiju kao način lečenja obolelih od side i HIV-a. Do sada se pokazalo da su svi pokušaji da se pronađe lek za ovu opaku bolest ostali bez rezultata.

Iz bolnice „Karite” u Berlinu saopšteno je da je 42-godišnji pacijent Amerikanac nastanjen u Berlinu, ali njegov identitet nije otkriven.

Pacijent je bio zaražen HIV-om, koji je uzročnik side, više od deset godina. Pored ovoga, bolovao je i od leukemije.

Na klinici je rečeno da od transplantacije, izvršene pre dvadeset meseci, testovi sprovedeni na pacijentovoj koštanoj srži, krvi i tkivima organa pokazuju da je izlečen.

U izjavi profesora Rodolfa Taubera sa klinike „Karite” kaže se: „Ovo je zanimljiv slučaj za istraživanje. Međutim, ne bi bilo ispravno ukoliko bismo milionima ljudi zaraženim HIV-om obećali da postoji nada za njihovo izlečenje.”

Približno jedan od 1.000 Evropljana i Amerikanaca ima nasleđenu genetsku mutaciju koja sprečava vezivanje HIV-a za ćelije.

Svake godine od side umire dva miliona ljudi, a procenjuje se da je HIV-om zaraženo 33 miliona ljudi širom sveta.

Profesor Endru Sjuel sa Odeljenja za medicinsku biohemiju i imunologiju na univerzitetu Kardif kaže da bi teorijski transplantacija koštane srži kao što je ova „mogla da ima rezultata” i da je iznenađujuće da ovako nešto niko nije probao ranije.

„Problem je u tome da većina ljudi zaraženih HIV-om živi u podsaharskoj Africi, a ovakav zahvat je veoma skup. Dalje, treba pronaći odgovarajućeg donatora, a sama operacija je prilično opasna i bolna. Zbog toga će ovakva intervencija biti dostupna samo malom broju ljudi.”

Sjuel dodaje da genetska terapija koja će pobediti mutaciju receptora CCR-5, jednog od proteina u ljudskom organizmu, može da bude tretman moguć u budućnosti.

Profesor Filip Gulder, imunolog na univerzitetu Oksford, kaže: „Ovo je zaista interesantan slučaj koji nam približava terapiju o kojoj niko ranije nije razmišljao. Ali, bez dovoljno informacija o određenom slučaju, treba biti oprezan i ne treba se zanositi da je moguće da se ovakav način lečenja primeni na veliki broj ljudi zaraženih HIV-om.”

„Ovaj slučaj daje nam mogućnost da dalje istražujemo, ali je sasvim sigurno da nije reč o brzom izlečenju jer je genetska terapija složena i skupa”, kaže Pol Vard, zamenik izvršnog direktora u trustu „Terens Higins”.

„Kada nam lek i izlečenje nisu na vidiku, ostaje da nam prevencija bude prioritet broj jedan,” zaključuje Vard.

S. St.