Liturgija u središtu naučnih interesovanja

Višnja Aranđelović

03. 09. 2024. 12:00

Владика Нектарије, министар културе Никола Селаковић и председник САНУ Зоран Кнежевић: отварање у САНУ (Фото Бета/Министарство културе/Дарио Костандиновић)

U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti (SANU) u Beogradu juče je otvoren 18. međunarodni kongres hrišćanske arheologije. Ovaj simpozijum okuplja svetski renomirane istraživače ranog hrišćanstva i trajaće do 6. septembra.

Prilikom otvaranja kongresa, čija je tema „Rano hrišćanstvo između liturgijske prakse i svakodnevnog života”, okupljene je pismom pozdravio patrijarh srpski Porfirije.

– Raduje me što je u središtu naučnih interesovanja ovog simpozijuma upravo sveta liturgija. Ona je izvor i cilj našeg života na zemlji i na nebesima. Sve što činimo u svojoj svakodnevici treba da bude nadahnuto i prožeto svetom liturgijom. Kao neko ko je u mladosti studirao arheologiju, rano sam spoznao da rano hrišćanstvo predstavlja jedinstvenu epohu, impresivan fenomen. O pripremi sveta i roda ljudskoga kroz rane faze koje je čovečanstvo prolazilo do rođenja Spasitelja svedoči i arheologija kao nauka. Neko je davno rekao da arheologija drži ključeve razumevanja, ko smo i odakle smo. Ja bih dodao i da arheologija, posebno ranohrišćanska, svedoči i osnažuje veru hrišćana. U savremeno doba kada postoji tendencija da se sve preispituje, a ponekad i senzacionalizuje, biblijska arheologija kao jedna od starijih grana arheoloških proučavanja danas u velikoj meri nepristrasno i nedvosmisleno utvrđuje istinitost Svetoga pisma, dodatno proširujući postojeća saznanja. Raduje me da u vremenu kada veštačka inteligencija otvara neverovatne mogućnosti, ljudski um opstaje u središtu arheologije, a čovek ostaje srce arheoloških tumačenja – poručio je Porfirije u pismu koje je pročitao njegov izaslanik episkop Nektarije.

Tom prilikom patrijarh je podsetio učesnike skupa da je na tlu današnje Srbije rođeno čak 18 rimskih imperatora, među kojima i slavni Konstantin Veliki, koji je 313. godine proglasio Edikt o verskoj toleranciji hrišćana.

U salu Srpske akademije nauka i umetnosti stiglo je još jedno pismo, i to iz Vatikana.

– Izražavam duboko divljenje organizatorima, učesnicima, arheolozima i brojnim istraživačima iz svih krajeva sveta. Nadam se da će njihova posvećenost arheologiji hrišćanstva nastaviti produbljivanje znanja koje je osnovno za misiju crkve. Istinama koje iznose u svojim radovima, predavanjima i na polju nauke oni se osećaju odgovorim za očuvanje vere. Arheološka otkrića mogu da imaju uticaja na ekonomska i društvena dešavanja, kao i na religiju – navedeno je u pismu pape Franja.

Tokom pet dana simpozijuma proučavaće se brojni aspekti delovanja ranih hrišćana – pitanja u vezi sa crkvenom organizacijom, liturgijom, sakralnom arhitekturom i liturgijskim predmetima. Takođe, izučavaće se i organizacija prvih hrišćana u gradovima, ruralnim područjima, limesu, odnosi hrišćana i pagana, progonitelja i martira, do temeljnih promena izazvanih brojnim talasima migracija. Među temama biće i stepen hristijanizacije različitih teritorija, socijalnog statusa hrišćana, razvoja umetnosti…

– Širok spektar tema predstavlja značajnu priliku za razmenu znanja i iskustava među naučnicima iz inostranstva, regiona i Srbije. Ali i za promociju bogatog arheološkog identiteta naše zemlje – rekao je predsednik SANU Zoran Knežević i istakao da je ovo prvi put da se u dugoj tradiciji kongresa ovaj skup održava u našoj zemlji.

Pozdravljajući okupljene, ministar kulture Nikola Selaković istakao je da kultura, umetnost i vera predstavljaju stubove na kojima počiva naše društvo, a da ovaj kongres doprinosi jačanju tih stubova.

– Nakon više od vek i po od prvih arheoloških istraživanja, u Srbiji imamo 194 arheološka nalazišta koja su utvrđena za kulturno dobro i upisana u Centralni registar nepokretnih kulturnih dobara. Pored toga, registrovano je više od 20.000 arheoloških lokaliteta iz različitih perioda, od paleolita do poznog srednjeg veka, od kojih najveći broj tek treba da bude istražen. Neki od tih lokaliteta su već nadaleko poznati: Feliks Romulijana, Timakum Minus, Naisus, Medijana, Justinijana Prima, Sirmijum… – kazao je Selaković i dodao da će sledeće godine biti obeleženo 160 godina od istraživanja na planini Rudnik, te da će Filozofski fakultet u Beogradu biti domaćin godišnjeg skupa Evropske asocijacije arheologa.

Međunarodni kongres hrišćanske arheologije organizovao je Institut za arheologiju u saradnji sa najznačajnijim institucijama zaštite, kulture i obrazovanja u Srbiji.