Boje li se Nemci nove Kurske bitke
EPA-EFE/VALDA KALNINA
Poslanici u Nemačkoj postavili su pitanja Kabinetu ministara u vezi sa napadom ukrajinskih snaga na Kursku oblast u Rusiji.
Neminovno poređenje se nameće. Pre 81 godine Nemci su doživeli jedan od najvećih poraza na Istočnom frontu, u bici nazvanoj Kurska i u kojoj su poraženi do nogu. Njihov Drang nach osten je tada definitvno propao a sa njom i Treći rajh počeo da se mrvi.
Poslanici Alternative za Nemačku (AfD) apelovali su na nemačku vladu sa predlogom da razmotri da li Berlin smatra da je upotreba nemačkih tenkova od strane ukrajinske vojske u regionu Kursk sada verovatan uzrok eskalacije u zoni sukoba.
„Da li nemačka vlada veruje da je upotreba nemačkih tenkova protiv Rusije i eventualno na ruskoj teritoriji problematična u kontekstu Kurske bitke 1943. i da može dovesti do eskalacije?“ – kaže se u jednoj od tačaka u pismu poslanika, koje citira RIA Novosti.
Članovi AfD-a su takođe pitali da li je vlada znala da ukrajinske oružane snage planiraju napad na oblast Kursk i da li Berlin priprema ukrajinsku vojsku za ovaj napad.
„Vojna hronika” je ranije pisala o uništenju tenkova Leopard-2A5 u regionu Kursk. Gubitak ovih tenkova postavlja pitanja za ukrajinsku komandu, uključujući i same ukrajinske oružane snage, primetio je nemački novinar Julijan Ropke kada se pre nekoliko dana saznalo da je Nemačka prenela Ukrajini novi paket vojne pomoći , koji uključuje 22 tenka Leopard i rezervne delove za njih.
Poslanici su podsetili na bolne rane Kurske bitke iy 1943. godine.
Bitka kod Kurska vođena je u Drugom svetskom ratu između sovjetskih i nemačkih snaga tokom leta 1943. godine (od 5. jula do 23. avgusta). To je najveća tenkovska bitka u istoriji ratovanja i jedna od najznačajnijih savezničkih pobeda. Najžešće borbe vođene su oko sela Prohorovke.
Namera nemačkih kopnenih snaga, Vermahta, bila je razbijanje središnjeg dela istočnog fronta, a zatim s juga obuhvatiti Moskvu i naneti odlučujući udarac Crvenoj armiji. Nemačka ofanziva počela je 5. jula pod tajnim nazivom Citadela (tvrđava).
U bici je sa nemačke strane angažovano 50 divizija (od kojih 34 pešadijske, 14 oklopnih i 2 motorizovane) - ukupne jačine oko 900.000 vojnika, 2.700 tenkova i samohodnih i jurišnih topova, 10.000 artiljerijskih i minobacačkih cevi, uz podršku oko 2.000 aviona, dok je sa sovjetske strane angažovano 12 armija (od kojih 2 oklopne). Sovjeti su imali izvesnu brojčanu prednost u ljudstvu i naoružanju - 20.000 topova i minobacača, 920 raketnih bacača (kaćuša), 3.600 tenkova, uz podršku 2.400 aviona.
Uprkos većim gubicima ruske snage su izvele uspešan protivnapad i do 23. avgusta Nemci su poraženi. Iz stroja im je izbačeno do 500.000 vojnika od toga oko 60.000 poginulih i oko 150.000 ranjenih (tokom prve etape bitke odnosno nemačke ofanzive). Kasnije, tokom sovjetske protiv-ofanzive, taj broj se popeo na preko pola miliona poginulih, ranjenih i zarobljenih.
Podaci koji ne samo opominju nego izazivaju strah da se ne ponove s obzirom kuda srlja ne samo nemačka politika upotrebe rata. Poslanici AfD još nisu dobili odgovore od vlade.