Nuklearne rakete u pripravnosti
(Фото Прес-служба Кремља)
Sjedinjene Američke Države i njeni saveznici postaće direktni učesnici u ratu protiv Rusije ukoliko dozvole ukrajinskim snagama da naoružanjem dopremljenim iz zemalja Zapada vrše artiljerijske i druge udare dublje na rusku teritoriju, poručili su iz Moskve.
„U više navrata smo najavljivali ovakav scenario. Ukoliko se nešto takvo desi, biće to samo potvrda da su SAD i zapadni saveznici direktni učesnici u vojnim akcijama protiv naše zemlje koja je nuklearna sila”, izjavio je Sergej Veršinin, zamenik ruskog ministra spoljnih poslova.
On je podsetio i na nedavnu izjavu predsednika Vladimira Putina da zemlje članice NATO-a ne samo da najavljuju spremnost da Kijevu odobre upotrebu zapadnog dalekometnog naoružanja već i mogućnost svog direktnog vojnog uplitanja u dešavanja na teritorijama bivšeg Sovjetskog Saveza.
Vest da je Rusija na sednici svog Saveta bezbednosti, kojoj su prisustvovali čelnici Ministarstva odbrane i finansija, kao i Federalne službe bezbednosti, Spoljne obaveštajne službe, „Roskosmosa” i „Rosatoma”, održanoj u Moskvi, odlučila da zaoštri svoju nuklearnu retoriku došla je tokom aktuelnog zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i odmah izazvala ogromnu pažnju celokupne svetske javnosti.
„Nuklearna trijada (pojam koji se odnosi na tri načina lansiranja raketa) ostaje najvažnija garancija bezbednosti naše zemlje i naroda, ali i instrument za održanje jednakosti i balansa moći u svetu”, izjavio je tim povodom Putin.
Šta je suština najavljenih promena?
Pre svega to što će se agresija bilo koje nenuklearne države na Rusiju (tu se misli i na prodor ukrajinskih trupa u Kursku oblast), a izvršena uz pomoć neke nuklearne sile, ubuduće tretirati kao „zajednički napad” na koji će uslediti adekvatan odgovor.
Razlog za ovakvu formulaciju svakako leži u činjenici da upotreba bilo kakvog dalekometnog oružja od strane režima u Kijevu ne može biti obavljena bez direktne obaveštajne pomoći zapadnih stručnjaka, pa i bez njihovog direktnog učešća u aktiviranju tih bojevih sredstava. Sami Ukrajinci za to nemaju ni obučene ljude ni neophodnu logistiku, što je u više navrata potvrđeno i od strane američkih vojnih stručnjaka.
Takođe, nova doktrina predviđa da Rusija može primeniti nuklearno oružje onoga trenutka kada dobije pouzdane podatke o pokretanju masivnih vazdušnih ili kosmičkih napada sa strane protivnika i prelasku istih preko ruskih granica. To podrazumeva stratešku i taktičku avijaciju, krstareće rakete, dronove, hipersonične i druge borbene letilice. Kako ističu ruski izvori, ovaj detalj je svakako jedan od najvažnijih, imajući u vidu učestale ukrajinske napade dronovima u dubinu ruske teritorije.
Novom strateškom doktrinom u prostor delovanja ruskih oružanih, pa i nuklearnih snaga, spada i teritorija susedne Belorusije kao zemlje koja spada u najvernije saveznike Moskve. Dogovor sa tamošnjim predsednikom Aleksandrom Lukašenkom već je postignut i nema sumnje da se bivša sovjetska republika svojevoljno stavila pod nuklearni kišobran velikog suseda.
Eho mogućeg velikog rata već uveliko kruži svetom. U situaciji kada Ukrajina više nije bojište koje privlači najveću pažnju, mogućnost incidenata sa nesagledivim posledicama sve je veća. To je trenutno najvidljivije na Bliskom istoku, ali sve je više nagoveštaja da bi i na drugim tačkama u svetu moglo da dođe do nemilog razvoja događaja. Takođe, zemlje starog kontinenta su iz svojih ruku potpuno ispustile tako važan segment opstanka kao što je samoodbrana, prepuštajući sve birokratizovanom NATO-u i SAD koje su, kao i uvek do sada, na bezbednoj udaljenosti od svakog velikog ratišta.
Sa druge strane, u Moskvi smatraju da su dovoljno dugo čekali sa pravim odgovorom na akcije Zapada, kao i da bez jasnog definisanja šta stvarno podrazumeva postojanje „crvene linije”, svet neće biti bliže nikakvom dogovoru o obustavljanju ratova i prestanku nasilja uopšte. Štaviše, među međunarodnim posmatračima je polako počelo da se stvara mišljenje da iz Kremlja prete „praznom puškom” i da Rusija nema kapacitete kojima bi odgovorila na pretnje sa Zapada.
Upravo stoga odlučeno je da se na sve da jasan odgovor kako bi se izbegla svaka moguća proizvoljna interpretacija. A to znači da će bilo koja akcija ukrajinskih ili drugih snaga protiv Rusije, a koja je izvedena naoružanjem koje država napadač ne može sama da proizvede, smatrati združenim napadom. Slično je kada se radi i o određivanju ciljeva napada i obaveštajnoj delatnosti.
Najnovije promene u ruskoj odbrambenoj doktrini jasna su poruka zapadnim saveznicima Ukrajine, prenela je svetska štampa. Posebno se to odnosi na nameru SAD i Velike Britanije da odobre armiji Volodimira Zelenskog udare po dubini ruske teritorije uz upotrebu dalekometnih raketa „storm šedou”, piše londonski „Gardijan”.
Prema pisanju britanskog „Telegrafa”, reč je o novom jasnom upozorenju Zapadu. Široka formulacija nove doktrine dodatno proširuje uslove za moguću primenu nuklearnog naoružanja i namenjena je upravo onima koji su ubeđeni da Rusija neće imati kuraži da na adekvatan način odgovori na spoljne bezbednosne pretnje. „Bez obzira gledate li na to kao na blef ili ne, nije dobro kada jedna velika vojna sila najavljuje spuštanje praga tolerancije kada je reč o upotrebi nuklearnog naoružanja”, komentarišu stručnjaci. Po njima, ovo je svakako najozbiljniji sukob na relaciji Rusija–Zapad još od vremena Karipske krize 1962. godine.
Prema američkim obaveštajnim podacima, Rusija poseduje 5.977 komada nuklearnog oružja – taktičkog i strateškog – od čega je 1.588 raspoređeno i spremno za upotrebu.