Podsećanje na Jovana Cvijića

07. 10. 2024. 15:31

Јован Цвијић (Фото „Википедија”/Милан Јовановић)

Obeleživši stoletni jubilej „Geomorfologije” Jovana Cvijića, autor Stevan M. Stanković u svom tekstu objavljenom 29. juna u rubrici Među nama izneo je nemali broj zanimljivih podataka o istoriji nastanka, štampe i recepcije Cvijićevog kapitalnog dela. Takođe, okvir za razumevanje naučnih rezultata Jovana Cvijića jasno je ocrtan počev od prvih uvodnih redova.

 

Dok, s jedne strane, opisima raskošne pojave knjige svedoči o naporima uloženim u predstavljanje naučnih rezultata Jovana Cvijića na odgovarajući način, Stevan M. Stanković u svom prilogu, s druge strane, čitalaštvo isto tako podseća na značaj koji je svojevremeno pridavan nalazima naučnika svetskog ranga.

Namera širenja saznanja Jovana Cvijića distribucijom „Geomorfologije” među uticajne krugove u inostranstvu i po školama u Srbiji svedoči o vrednosti Cvijićevih saznanja ne samo za uže stručne krugove, nego i o proceni izloženih rezultata i njihove vrednosti u vremenima koja će uslediti. Doprinos geografa i etnografa, akademika Jovana Cvijića svetu nauke prepoznaje se ne samo u dilemi jesu li njegovi nalazi prevaziđeni ili ne, već i u činjenici dalje aktuelizacije dilema, koje u „nedorečenosti” otvaraju vrata novim pitanjima.

Inače, meru u kojoj je delo Jovana Cvijića doživelo svoju afirmaciju, predstavljajući istovremeno osnove domaće kulture svetskoj javnosti, prati citiranost Jovana Cvijića u inostranstvu, koja govori o ništa slabijem prijemu njegovih nalaza u svetu nauke. Uzimajući u obzir život i delo Jovana Cvijića, odnosno istorijsku ulogu koju je preuzeo za svoj narod, ako se govori o rezultatima njegovog rada, onda je moguća jedino konstatacija o njihovom dalekosežnom uticaju.

Svemu do sada navedenom nije zgoreg dodati još jedan detalj, koji se u domaćoj javnosti ređe spominje. Naime, prilikom pisanja svoje „Istorije Srba” Konstantin Jiriček se takođe pozivao na Jovana Cvijića i njegovu tezu o uticaju geografsko-morfoloških karakteristika na oblikovanje kulturnih osobina ljudskih zajednica nastanjenih na određenom prostoru. Otuda njegov citat, osvrnuvši se na genezu pojma „Zapadni Balkan”, ukazuje na različite kulturne uticaje kojima je slovenski narod na Balkanskom poluostrvu izložen, koji su, doduše, doveli do razlika u verskom opredeljenju naroda, ali koji je usled geografske morfologije Dinare uspeo da sačuva sopstvene kulturne korene.

Miodrag M. Vukčević,
Inđija