Partizan Ante oduvao sto svećica na torti

Branka Vasiljević

15. 10. 2024. 10:01

Свечаност приређена у просторијама СУБНОР-а Београд (Фото СУБНОР Београда)

Malo je onih koji su vitalni i u zdravlju dočekaju stoti rođendan. Jedan od njih je Ante Dadić, iz Barajeva, pripadnik Narodnooslobodilačke borbe koji je preživeo strahote Četvrte i Pete ofanzive – čuvene bitke na Neretvi i Sutjesci. Svoj vek postojanja obeležio je duvajući svećice na rođendanskoj torti u prostorijama SUBNOR-a Beograda, gde su mu članovi ovog udruženja priredili proslavu.

– Ante je rođen u Kaštel Sućurcu na Jadranu, a u partizanske redove stupio je sa 18 godina, 12. aprila 1942. Kao i mnogi njegovi Dalmatinci, u redove NOR-a otišao je priključivši se Dalmatinskoj brigadi na planini Dinari. Prošao je zatim i pakao Neretve i Sutjeske – priča Bora Ercegovac, predsednik SUBNOR-a Beograda, i napominje da na Anta gleda kao na svoje roditelje – majku Nadu i oca Jovu koji su bili prvoborci.

Kako je rekao Dadić, već 1942. godine između Imotskog, Dinare, Livna, Duvna do Banjaluke bilo je oko 30.000 boraca. Odnosno 11 partizanskih brigada.

Sećao se Ante kako je bilo pred bitku na Neretvi 1943. kada je u Jablanicu stiglo oko 3.000 ranjenika. Tu su partizanske jedinice čekale pre kretanja u bitku da se pojedini zarobljenici iz logora Jasenovac razmene za nemačke vojnike. I tek kada je 18 oslobođenih logoraša, a među njima i Herta Has, druga supruga Josipa Broza Tita, stiglo u Jablanicu, krenulo se u pohod.

Partizani su u čuvenoj bici za ranjenike naneli velike gubitke Italijanima, izvršili proboj obruča koji su činili vojnici Sila osovine i neke četničke jedinice i nakratko oslobodili deo Hercegovine i Crne Gore. Usledila je još teža bitka – bitka na Sutjesci u jugoistočnoj Bosni gde je Dadić pristupio Prvoj proleterskoj brigadi. Na Sutjesci je Dadić i teško ranjen. Život mu je tada spasla čuvena doktorka Saša Božović, autorka knjige „Tebi, moja Dolores”. Delo o tragediji jedne majke, u čijem se stradanju vidi stradanje celog naroda, bilo je 1980. godine proglašeno za najčitanije. Veliko prijateljstvo između doktorke i Anta nastavilo se i posle rata pa je i doktorka Saša Božović sahranjena na groblju u Lisovićima u blizini Barajeva.

Kraj rata Dadić je dočekao u Karlovcu, a zatim je radio i KNOJ-u (Korpus narodne odbrane Jugoslavije), a kasnije pri MUP-u na zaštiti lokacija koje se graniče sa Rumunijom i Bugarskom.

U penziju je otišao 1985. godine i živi u Barajevu.

– Ante Dadić je neko ko se ceo svoj život borio za slobodu, jednakost i bratstvo – ističe Ercegovac.