Od štanda do štanda: nova izdanja „Štrika"

Gordana Popović

22. 10. 2024. 13:50

Са штанда издавачке куће „Штрик” (Фото Г. П.)

Među novim izdanjima „Štrika” nalazi se roman „Moj brat” Džamejke Kinkejd, u kojem se glavna junakinja vraća na Antigvu kako bi se brinula o mlađem bratu koji umire od side. Naratorka se suočava sa surovom stvarnošću njegove bolesti i emocionalnom distancom koja je obeležila njihove živote. Njeno pismo – intimno, poetično, ali i dosledno bez kompromisa – istražuje teško prohodan teren porodičnih odnosa, ističući napetosti, razočaranja i nerešene emocije koje su se godinama nagomilavale.

Magda Sabo autorka je memoarskog romana „Stari bunar” u kojem pripoveda o svom detinjstvu u Debrecinu, gradu koji u ovoj knjizi zadobija obrise grada iz neke nepostojeće bajke. Opisujući oca i majku, dve najvažnije figure u njenom formativnom periodu, Sabo i sama sklapa razloge zašto je postala književnica onakva kakva jeste – talentovana pripovedačica, vrsna u karakterizaciji likova i odnosa među njima, osetljiva na društvena događanja.

Roman „Animal triste” nemačke književnice Monike Maron jeste oda ljubavi  koja se doživljava kao esencija, kao beskrajna primordijalna voda u kojoj okupani život najzad dobija smisao. Takva ljubav otvara vrata neopisivoj  strasti i duševnom uzbuđenju kakvo ništa drugo ne može izazvati. Ali takva ljubav neizostavno budi i strah od gubitka koji se očituje u opsesiji, ljubomori, posesivnosti i bezgraničnoj potrebi da se bude s voljenom osobom. Ali postavlja se neizbežno pitanje: po koju cenu?

  „Ako nisam dobra šta ćemo onda” roman je Ive Brdar, koji se poigrava jezikom, žanrovima, „velikim” književnim temama, i pruža iskustvo čitanja slično laganoj igri. Ali zar nije staro pravilo da se kroz igru najbolje uči? Iva Brdar problematizovala je ovim nevelikim dramskim romanom glavne teme savremenog društva, pre svega one koji se odnose na ženu u komunikaciji sa svetom, a najpre sa prvim centrom tog sveta, a to je majka. Prateći sve periode odrastanja od bebe do starice, ovaj moderni bildingsroman, s puno duhovitosti i dovitljivosti, monološki pripoveda o lepim, tužnim ili strašnim trenucima koji ostavljaju traga u nama.

„Da li je majka mrtva” maestralan je roman norveške književnice Vigdis Jurt. Književnost 21. veka par ekselans. Svetski poznata slikarka se posle mnogo godina vraća u rodni grad jer joj je naručena retrospektivna izložba. U tom gradu je stara majka s kojom za sve te godine nije govorila. Njena jedina preokupacija postaje susret s majkom. Akcenat je na odnosima među ljudima, na najvažnijim, najdubljim, najintimnijim odnosima koji grade našu ličnost, ne na događajima. U inflaciji dešavanja i defalcije suštine i unutrašnjeg spokoja, Jurtova je poput eksplozije istine.

Nora, junakinja romana „Glumica” En Enrajt istražuje prošlost svoje majke Ketrin, otkrivajući istine o glamuroznom svetu filma i pozornice, ali i o porodičnoj istoriji, majčinstvu, ljubavi, traumi. Ketrin O’Del nije bila samo najveća diva jednog vremena. Bila je složena ličnost, umetnica raskošnog talenta, ali i osetljiva i nesigurna žena u potrazi za podrškom i priznanjem, istovremeno moćna i jaka, majka puna ljubavi za svoju kćerku, odlučna da je zaštiti.

„Stid” Ani Erno u fokus stavlja zrelu ženu koja ispisuje vreme kada je bila devojčica. Ona traži začetak osećaja koji je nikad neće napustiti, a to je osećaj stida: stid zbog porekla, zbog predaka, zbog kuće i grada u kom odrasta, stid od misli koje ne bi trebalo da misli, od nedoličnih pobuda.

Roman „Enola Holms, drugi deo” Nensi Springer detektivske sposobnosti Enole Holms stavlja na još veći test. Nakon što je uspešno rešila misteriju nestalog markiza, Enola postaje prva svetska naučnica perditorijanka. Ovaj put je u potrazi za ledi Sesili, mladom devojkom plemenitog porekla, koja je nestala pod krajnje neobičnim okolnostima. Nestanak je toliko misteriozan da bi bio izazov i za samog Šerloka Holmsa, ali on je zauzet – potragom za Enolom.