Besmisleno je pretiti Rusiji

Željko Šajn

25. 10. 2024. 10:21

Међу 350 новинара којима се јуче обратио председник Руске Федерације био је и сарадник „Политике” (Фото БРИКС)

Specijalno za „Politiku”
Kazanj – Bezbednost Rusije je najvažnija, ali ona ne može postojati bez suvereniteta. Na stalne i uporne predloge Moskve da se regulišu i uspostave kontakti sa zemljama zapadnog sveta, Rusiji je sve vreme pokazivano gde je njeno mesto. Na kraju bi nas to dovelo do pada Rusije među trećerazredne države koje imaju isključivo funkciju sirovinskih baza. S gubitkom u izvesnoj meri i velikom obimu suvereniteta zemlje, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin, odgovarajući na pitanje novinara Bi-Bi-Sija da pre početka specijalne vojne operacije nije bilo udara dronova na rusku teritoriju.

Putin je podsetio da su bili odbijeni svi ruski predlozi za uspostavljanje kontakata sa Zapadom.

„Izlazak Rusije iz takvog stanja i jačanje sopstvenog suvereniteta i nezavisnosti u privredi, finansijama i vojnim delatnostima, znači jačanje naše bezbednosti, stvaranje uslova za siguran razvoj u budućnosti kao samostalne države, ravnopravne i samodovoljne s onim partnerima kakve imamo u BRIKS-u, koji poštuju nezavisnost i tradiciju Rusije. I prema kojima se mi odnosimo na isti način”, rekao je ruski lider, naglasivši da proširenje NATO-a ugrožava bezbednost Rusije.

Što se tiče izolovanosti zemlje on je kazao da dobija različite signale od zapadnih partnera povodom mogućih kontakata.

„Mi nismo izbegavali te kontakte. Laž je da odbijam kontakte sa evropskim liderima. Mi nismo nikada odbijali kontakte, ne odbijamo ni sada. Ako neko želi da obnovi odnose sa nama, samo napred. Ne namećemo se, normalno živimo, radimo”, objasnio je Putin.

Optužbe na račun Rusije da organizuje nerede na ulicama Evrope potpuna su besmislica, rekao je Putin.

On je ovu situaciju nazvao posledicom ekonomske politike samih zapadnih zemalja.

Zapad, i pored svih obaveza, zanemario je međunarodno pravo, finansirao državni udar u Ukrajini i tamo počeo da gradi vojne baze, podsetio je Putin.

„Kakva je tu pravda?”, pitao je predsednik.

Na konstataciju novinara En-Bi-Si njuza da satelitski snimci govore da se u Rusiji nalaze severnokorejske trupe i da to vodi ka eskalaciji situacije u Ukrajini, Putin je rekao da, ako snimci postoje, to je nešto ozbiljno, znači da nešto pokazuju.

„Nije ponašanje Rusije dovelo do eskalacije u Ukrajini već državni udar iz 2014. podržan pre svega od strane SAD. Čak je objavljeno koliko je novca tadašnja američka administracija potrošila na pripremu i realizaciju tog državnog udara. Zar to nije put ka eskalaciji? Zatim su nas osam godina obmanjivali kada su govorili da svi žele da reše taj sukob u Ukrajini na miran način putem Minskog sporazuma. Kasnije je niz lidera evropskih država reklo da su nas obmanjivali u to vreme da bi naoružali ukrajinsku vojsku”, podsetio je ruski lider.  

Sledeći korak u eskalaciji je, kako je rekao, bio kada su zapadne države počele da naoružavaju kijevski režim i pitao do čega je to dovelo.

„Do direktnog učešća vojnika zemalja NATO-a u tom sukobu.

Znamo šta se i kako radi prilikom lansiranja morskih dronova u Crnom moru, znamo ko je prisutan i iz kojih evropskih zemalja NATO-a i što se tiče instruktora, aktivnih vojnika. Isto to važi za korišćenje visokopreciznog, savremenog oružja, kao što je ATAKAMS ili „storm šedou”. Ukrajinski vojnici to ne umeju da rade bez kosmičkog izviđanja, navođenja na ciljeve i softverskog obezbeđenja sa Zapada. Samo uz direktno učešće oficira zemalja NATO-a”, kazao je Putin.

Rusija je spremna da razmotri svaku opciju mirnog rešenja krize u Ukrajini u skladu sa realnom situacijom na terenu.

Što se tiče pregovora „lopta je na strani Kijeva”.

Takođe je dodao da je predstavnik Erdogana pre nekoliko dana predložio da se razmotre nove ideje o Ukrajini. Prema rečima Putina, on je pristao, ali je Kijev odustao sledećeg dana.

Što se tiče odnosa sa Severnom Korejom , on je podsetio da je upravo ratifikovan sporazum o strateškom partnerstvu.

„Mi nismo nikada sumnjali da se severnokorejsko rukovodstvo ozbiljno odnosi prema našim sporazumima. Šta ćemo i kako raditi, to je već naša stvar”, naglasio je predsednik RF.

Ruska vojska, naglasio je, deluje samouvereno na svim frontovima. Aktivna je i na kurskom pravcu. Kako je rekao, deo jedinica ukrajinske vojske, oko 2.000 ljudi opkoljeno je u Kurskoj oblasti, pokušava se spolja da se oni deblokiraju, za sada bezuspešno i ruska vojska je pristupila likvidaciji te grupacije.

Mnoge zemlje BRIKS-a podržavaju inicijative Kine i Brazila o mirnom rešavanju ukrajinskog pitanja.

Kada je reč o kontaktima sa Donaldom Trampom, Putin je rekao da je to stvar koja se lansira više godina.

„Nekada su optuživali Trampa da je na neki način povezan sa Rusijom, zatim je posle ispitivanja u SAD viđeno da je to potpuna besmislica. Ni ranije se nije dešavalo, a ne dešava se ni sada. Kako će se odvijati rusko-američki odnosi posle izbora, to pre svega zavisi od Sjedinjenih Država. Ukoliko su SAD otvorene za građenje normalnih odnosa sa Rusijom, onda ćemo i mi raditi isto. Ako ne žele, ne moraju. To je izbor za buduću administraciju”, poručio je Putin.

Kada je reč o navodnim Trampovim pretnjama da će gađati Moskvu, Putin je rekao da se pretiti može bilo kome, ali je besmisleno pretiti Rusiji.

„Nas to samo hrabri. Sada je veoma zaoštrena faza predizborne borbe u SAD, i predlažem da se ne odnosite ozbiljno prema takvim izjavama. Tramp je nedavno rekao da teži da učini sve kako bi se okončao sukob u Ukrajini. Meni se čini da on to govori iskreno. I izjave te vrste od koga god potiču, naravno da pozdravljamo”, istakao je Putin.

On je naglasio i da ruska privreda raste, da je prošle godine imala rast od 3,6 odsto, ove godine će biti 3,9 ili četiri odsto.

Rusija nije zainteresovana da se pogorša situacija na Bliskom istoku. Ruska Federacija svoju ulogu vidi u stvaranju uslova za rešavanje situacije i traženju međusobnih kompromisa na Bliskom istoku, rekao je Putin.

Ruski predsednik je rekao i da BRIKS neće stvoriti nikakve alternative Sviftu, Rusija koristi svoj finansijski sistem, niz drugih članica BRIKS-a takođe ih imaju.

BRIKS nije zatvoreni klub – on je otvoren za sve ko deli njegove vrednosti, istakao je ruski lider. Države BRIKS-a usmerene su na jačanje partnerstva u finansijskoj sferi.

Prema njegovim rečima, zemlje BRIKS-a će razvijati međubankarsku komunikaciju i stvarati uslove za obračune u nacionalnim valutama. Rusija je uradila sve da se nove članice BRIKS-a „organski” uklope u porodicu i u tome je uspela, istakao je Putin.