Grč­ka pred najvećom modernizacijom vojske

Jasmina Pavlović Stamenić

16. 11. 2024. 10:24

Монах поздравља грчке пилоте (Фото/ Принтслрин)

Od na­šeg do­pi­sni­ka

Ati­na – Grč­ka je na pra­gu naj­ve­će re­for­me u sfe­ri na­ci­o­nal­ne od­bra­ne, ko­jom bi do kra­ja 2033. go­di­ne uz ve­li­ka ula­ga­nja mo­der­ni­zo­va­la ar­mi­ju i spro­ve­la u stvar­nost stra­te­gi­ju ja­ča­nja po­zi­ci­je Grč­ke u egej­skom i is­toč­nom Sre­do­ze­mlju. Na­rav­no, ti­me bi do­dat­no za­šti­ti­la bez­bed­nost ze­mlje.

„Plan 2030”, ko­ji je spe­ci­jal­nom ko­mi­te­tu grč­kog par­la­men­ta pred­sta­vio mi­ni­star od­bra­ne Ni­kos Den­di­jas, tek će bi­ti pred­met ras­pra­ve. Ovaj am­bi­ci­o­zni pro­je­kat je i po­li­tič­ki ose­tlji­va te­ma o ko­joj će, iz­ve­sno je, bi­ti mno­go opreč­nih mi­šlje­nja, jer je Grč­ka i sa­da, sa odva­ja­nji­ma za na­ci­o­nal­nu od­bra­nu od če­ti­ri od­sto BDP-a, u vr­hu evrop­skih ze­ma­lja.

Po ovom pla­nu, oru­ža­ne sna­ge tre­ba ta­ko tran­sfor­mi­sa­ti da bi bi­le auto­nom­ne i spo­sob­ne da sa­me, iako je Ati­na u NA­TO-u, od­go­vo­re na sve iza­zo­ve na­ci­o­nal­ne bez­bed­no­sti. Struk­tu­ru voj­ske bi tre­ba­lo ta­ko me­nja­ti da se us­po­sta­ve pri­la­go­dlji­ve je­di­ni­ce, sa kom­plet­nom ra­zno­vr­snom opre­mom.

To­me bi tre­ba­lo pri­la­go­di­ti i voj­nu in­fra­struk­tu­ru, pa bi ta­ko od po­sto­je­ćih oko 800 ka­sar­ni i ba­za bi­lo uki­nu­to čak 137. Ka­ko je re­kao Den­di­jas, no­va or­ga­ni­za­ci­ja pod­ra­zu­me­va ras­pu­šta­nje naj­ma­nje šest pe­ša­dij­skih ba­ta­ljo­na i ob­je­di­nja­va­nje mno­go­broj­nih voj­nih obje­ka­ta sa ci­ljem da se ta­ko omo­gu­ći bo­lje kom­ple­ti­ra­nje je­di­ni­ca. Ka­ko je kon­sta­to­vao, ne­ma oprav­da­nja da ta­mo gde je nji­hov sa­stav po­pu­njen sa sve­ga 20 od­sto ljud­stva, one i da­lje po­sto­je.      

„Že­li­mo da sprem­ni uđe­mo u eru dro­no­va, da pre­đe­mo na dej­stva i od­bra­nu u saj­ber-pro­sto­ru”, re­kao je Den­di­jas.

On je grč­ki si­stem od­bra­ne od dro­no­va „Ken­ta­ur” na­zvao pr­vim uspe­hom, ali će on bi­ti sa­mo je­dan od če­tri si­ste­ma pro­tiv­dron­ske za­šti­te oru­ža­nih sna­ga. Osno­vi cilj je for­mi­ra­nje ku­po­le pro­tiv­va­zdu­šne od­bra­ne ko­ja bi šti­ti­la ce­lu Grč­ku, od Egej­skog mo­ra do naj­u­da­lje­ni­jih de­lo­va ze­mlje. Pr­vi put se raz­ra­đu­je ta­kav plan sve­o­bu­hvat­ne za­šti­te i to uz po­moć ni­za si­ste­ma ko­ji će prak­tič­no stvo­ri­ti „ki­šo­bran” ko­ji će šti­ti ze­mlju od na­pa­da iz va­zdu­ha. Na taj na­čin, Gr­ča će bi­ti u sta­nju da pre­sret­ne ba­li­stič­ke ra­ke­te pro­tiv­ni­ka, dro­no­ve i dru­ge bes­pi­lot­ne le­ti­li­ce.

Uve­šće se no­vi, ali će se još ne­ko vre­me ko­ri­sti­ti po­sto­je­ći si­ste­mi PVO ko­ji su i za­pad­nog i is­toč­nog po­re­kla. Ame­rič­ki si­stem „Pa­tri­ot” će osta­ti „na du­žno­sti” još ne­ko vre­me kao i ru­ski kom­pleks S-300.

U bu­duć­no­sti od­bra­na dr­ža­ve bi tre­ba­lo da se osla­nja na ukup­no 200 avi­o­na me­đu ko­ji­ma udar­nu sna­gu tre­ba da či­ne tri ti­pa va­zdu­ho­plo­va naj­no­vi­jih ge­ne­ra­ci­ja: fran­cu­ski „ra­fa­li” i F-16, kao i ame­rič­ki „ne­vi­dlji­vi” F-35 ko­ji tek tre­ba da se ku­pi. „Mi­ra­ži 2000-5” će bi­ti pro­da­ti, F-16 će bi­ti mo­der­ni­zo­va­ni, ali do kra­ja go­di­ne svi „fan­to­mi F-4” će iza­ći iz upo­tre­be, ali se za­to pla­ni­ra ku­po­vi­na još „ra­fa­la”. U tran­sport­noj avi­ja­ci­ji se pla­ni­ra ne ma­nje od 10 do 12 le­te­li­ca.

Flo­ta će, ka­ko je to sa­op­štio Den­di­jas, ima­ti naj­mo­der­ni­je fre­ga­te i pod­mor­ni­ce „sa mo­guć­no­šću za­da­va­nja stra­te­škog uda­ra jer tre­ba da pro­jek­tu­ju svo­ju moć, a ne sa­mo da šti­te Egej­sko mo­re”.

Plan re­for­me oru­ža­nih sna­ga do 2030. ob­u­hva­ta i pro­me­ne u na­či­nu re­gru­to­va­nja i slu­že­nja voj­nog ro­ka ko­ji će omo­gu­ći­ti i sti­ca­nje po­treb­ne kva­li­fi­ka­ci­je i „mo­der­ni­za­ci­ju” re­zer­vnog sa­sta­va na osno­vu „fin­skog mo­de­la” ko­ji pod­ra­zu­me­va for­mal­no re­gru­to­va­nje svih ob­ve­zni­ka, ali se na slu­že­nje voj­nog ro­ka po­zi­va­ju sa­mo iza­bra­ni, što je ve­li­ki iza­zov za ze­mlje ko­je že­le da na taj na­čin u stro­ju ima­ju mo­ti­vi­sa­ne voj­ni­ke či­je bi an­ga­žo­va­nje ce­lo dru­štvo mo­ra­lo da ce­ni.