Odbačene molbe Ulemeka i Berčeka za uslovni otpust

Aleksandra Petrović

16. 11. 2024. 13:24

Милорад Улемек Легија (Фото/ EPA/Srdjan Suki)

Viši sud u Beogradu odbacio je molbe za uslovni otpust Milorada Ulemeka Legije, bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije (JSO), i Branka Berčeka, pripadnika te jedinice, koji izdržavaju kazne od 40 godina zatvora. Protiv ove odluke dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u Beogradu.

Berček je osuđen zbog ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije Ivana Stambolića 2000. godine, a Ulemek za atentat na premijera Srbije dr Zorana Đinđića 2003. godine, a takođe i za ubistvo Ivana Stambolića i pokušaj atentata na lidera Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuka Draškovića, kao i za četvorostruko ubistvo na Ibarskoj magistrali 1999. godine, ali i u postupku koji je vođen zbog više krivičnih dela zemunskog kriminalnog klana koja su izvršena u tom periodu.

Ulemek izdržava kaznu u posebnom odeljenju za organizovani kriminal zatvora u Požarevcu i do sada je iza rešetaka proveo 20 godina i šest meseci, što je nešto više od polovine kazne. Berček izdržava kaznu u Sedmom paviljonu „Zabele” i u zatvoru je 21 godinu i sedam meseci.

Kako saznajemo, Krivično vanpretresno veće Višeg suda u Beogradu zaključilo je u oba slučaja da nisu ispunjeni uslovi za podnošenje molbe, s obzirom na to da osuđeni nisu izdržali dve trećine kazne zatvora.

Naime, važeći Krivični zakonik (KZ) propisuje da osuđeni imaju pravo da traže uslovni otpust kada izdrže dve trećine izrečene kazne. Međutim, odredba KZ-a o uslovnom otpustu bila je povoljnija za osuđene u vreme kada su izvršeni zločini. Raniji zakon propisivao je da se molba za uslovni otpust može podneti posle polovine izdržane kazne.

Sud, međutim, sada je zauzeo stav da je primena blažeg zakona na učinioca krivičnog dela moguća samo dok se određeni krivični postupak ne okonča pravnosnažno. To znači da se u slučaju uslovnog otpusta primenjuju odredbe onog zakona koji važi u momentu izdržavanja kazne, a ne u vreme izvršenja krivičnog dela. Dakle, potrebno je da osuđenik izdrži dve trećine kazne zatvora da bi mogao da podnese molbu za uslovni otpust.

Važeći KZ propisuje da i osuđenici na doživotnu kaznu, osim u određenim slučajevima, mogu podneti molbu za uslovni otpust, ali tek posle 27 godina provedenih u zatvoru.

Doživotni zatvor uveden je od 1 decembra 2019. godine. Do tada je maksimalna kazna, koja se mogla izreći po zakonu, bila 40 godina zatvora. U slučaju Ulemeka, koji je osuđen u četiri krivična postupka, nije moglo doći do sabiranja kazni, kao što je slučaj u nekim drugim državama, već se sve izrečene presude „akumuliraju” u jednu.

Advokat Aleksandar Kovačević, koji zastupa osuđene Ulemeka i Berčeka, naglasio je da težina izvršenog krivičnog dela ne može da bude od značaja prilikom odlučivanja o uslovnom otpustu, budući da je već uzeta u obzir kada je sud odmeravao visinu kazne. U oba slučaja, Viši sud u Beogradu odmerio je najteže krivične sankcije koje su tada bile propisane Krivičnim zakonikom.