Fotografija u beogradskom nadrealizmu

17. 11. 2024. 23:30

Једна од фотографија Стевана Живадиновића (Ване Бор) Фото МПУ

U Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu do 31. januara 2025. održava se izložba „Zadržano bekstvo nadstvarnosti: fotografija u beogradskom nadrealizmu”, koja se realizuje kao deo manifestacije „Aktivitet: 100 godina nadrealizma”, kojom ovaj muzej, zajedno s Muzejom savremene umetnosti u Beogradu i Institutom za književnost i umetnost iz Beograda, učestvuje u obeležavanju jubileja – sto godina od objavljivanja „Manifesta nadrealizma” Andre Bretona.
Ubrzo po njegovom formiranju u Francuskoj, ideje nadrealizma su se proširile Evropom, a jedan od prvih nadrealističkih pokreta organizovan je u Beogradu, prestonici Kraljevine Jugoslavije. Ova izložba, čija je autorka Jelena Perać, muzejska savetnica MPU, baštini taj naš ogranak, a iako se organizovano delovanje beogradske grupe vezuje za godine od 1929. do 1932, ono je, u individualnom i kolektivnom obliku, postojalo pre i posle tog perioda. Članovi grupe su od samih početaka pratili ideje i aktivnost francuskih nadrealista, a među njima je ubrzo počela da se odvija živa komunikacija, kroz razmenu publikacija, prepisku i saradnju. Vrhunac kolektivne aktivnosti beogradske nadrealističke grupe, kako podsećaju iz MPU, predstavljalo je objavljivanje almanaha „Nemoguće – L’impossible” u maju 1930. godine, u kome je publikovan manifest, koji je potpisalo trinaest članova – osnivača grupe. 
Mada je započeo prvenstveno kao literarni pokret, nadrealizam se ubrzo proširio i u oblast vizuelnog. Kao i u ostalim avangardnim pokretima, posebno mesto među vizuelnim medijima u kojima su nadrealisti prepoznali polje za brojne mogućnosti eksperimentisanja i istraživanja, pripalo je fotografiji. Kako se ističe, među prvim vizuelnim delima beogradskog nadrealizma upravo su fotografije Nikole Vuča, autora koji formalno nije bio član grupe, ali je u okviru nje delovao. 
Fotografska praksa u okviru beogradske nadrealističke grupe vezuje se, pored Vuča, za rad još dvojice autora: Stevana Živadinovića – Vana Bora i Marka Ristića. Njihova fotografska zaostavština – fotografije i fotogrami – koja se danas čuva najvećim delom u dve muzejske institucije, Muzeju primenjene umetnosti i Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, predstavljena je na ovoj postavci i u katalogu koji je prati. 
Pored fotografija tri autora iz dve muzejske institucije, deo izložbe čine i dva albuma Nikole Vuča, u vlasništvu njegove ćerke Beke Vučo, kao i drugi artefakti koji su u vezi s fotografskom praksom beogradskog nadrealizma. Koncept izložbe upotpunjen je savremenim umetničkim intervencijama na izlozima Glavne galerije MPU, čiji su autori Nina Todorović i Boris Burić.