Jablanica čuva sećanje na bitku na Neretvi
Експонати и слике као успомена на чувену офанзиву (Фото М. Пилиповић)
Jablanica – Muzej „Bitka za ranjenike na Neretvi” u Jablanici, 40 kilometara severno od Mostara, dobio je bitku sa tragičnim poplavama prošlog meseca, a zaposleni zaštitili ovu ustanovu od nabujale Neretve. Oni su sačuvali vredne eksponate, fotografije, dokumente, umetnička dela sa tematikom slavne bitke iz Drugog svetskog rata i ponovo otvorili vrata za posetioce. Srušeni most na Neretvi, simbol otpora okupatoru u Drugom svetskom ratu, na svom je mestu, kazali su nam u muzeju koji godišnje poseti prosečno 15.000 ljudi. Dolaze iz svih država bivše Jugoslavije, a najviše iz BiH, Hrvatske i Slovenije.
Alena Šćuk Bego, kustos i muzejski pedagog, kaže za „Politiku” da ovde beleže sve veći broj poseta iz Evrope i sveta, ponajviše studenata iz Velike Britanije, Finske, Danske i još nekih zemalja.
– Posetioci iz cele bivše Jugoslavije sa velikom nostalgijom i setom pričaju o Drugom svetskom ratu i Bici za ranjenike. Prošla sezona je, ako analiziramo broj osoba koje su posetile ovaj muzej, bila rekordna od njegovog formiranja – kazala nam je Begova.
Najmlađima, deci školskog uzrasta, kroz digitalne animacije ovde približavaju vreme slavnog vojevanja.
– Dolaze nam ekskurzije, najviše u maju i u novembru. U tim mesecima su značajni datumi, 25. maj ‒ Titov rođendan, i 29. novembar ‒ Dan SFRJ. Učenici najviše dolaze početkom ili krajem školske godine – pričaju muzejski radnici.
Nema ih mnogo, svega četvoro plus nekoliko saradnika, ali su veoma posvećeni svome poslu, strpljivi i ljubazni da svakome objasne istorijat i značaj „Bitke za ranjenike” ili „Bitke na Neretvi”, koja je imala važnu ulogu u pobedi jugoslovenskih partizana u borbi protiv neuporedivo brojnijeg okupatora, Nemaca i njihovih saveznika. U toku su izgradnja staze do mosta koji je rekonstruisan i uređenje celog kompleksa gde, na kamenoj ploči, dominira Titova poruka „Ranjenike ne smemo ostaviti”. Zanimljiva je priča o mostu na Neretvi na koju nas je podsetila Alena Škuk Bego.
– Most na Neretvi u Jablanici, po Titovoj naredbi, srušili su partizani 3. marta 1943. godine, da bi sprečili napredovanje Nemaca. Tokom te operacije partizani su spasili ranjenike i osujetili neprijatelja, uprkos združenom napadu 100.000 okupatorskih vojnika – pojasnila je Alena Škuk Bego, kustos jablaničkog muzeja, dok se na velikom ekranu konstantno prikazuju dokumenti i filmske scene.
Most su, iste godine, već u avgustu obnovili Nemci i preko njega uspostavili železnički saobraćaj. Taj most je dočekao kraj rata. Mnogo godina kasnije, 1968. i on je srušen, ovaj put zbog potrebe snimanja filma „Bitka na Neretvi”. Rušenje mosta je sa Titom dogovorio reditelj Veljko Bulajić, kazali su nam u ovom muzeju. Film je doživeo ogromnu popularnost, u njemu su igrali najpoznatiji glumci iz tadašnje Jugoslavije i sveta, a plakat, izložen u muzeju, uradio je Pikaso. U blizini srušenog mosta, Muzej „Bitka za ranjenike na Neretvi” otvoren je 12. novembra 1978. godine, povodom obeležavanja 35. godišnjice Bitke na Neretvi. U njegovom sastavu bio je spomenik na Makljenu kod Prozora, autora Boška Kućanskog, ali je porušen u poslednjem ratu. Pored stalne postavke, Muzej je organizovao i privremene izložbe. Ovde su izlagali poznati jugoslavenski slikari poput Ismeta Mujezinovića i Božidara Jakca. Sarajlije Sein, Mufid i Naida Fazlić su među prvima, nakon poplave posetili muzej. Mufid je ovde poslednji put bio 1985. godine, kada je postao punoletan i dobio omladinsku knjižicu.
„Osećam se uzbuđeno”, kazao je i dodao: „Došao sam da moja deca vide, da čuju čas istorije.”
Sein Fazlić je u ovom muzeju prethodno bio 1979. godine.
„Ovde su moje uspomene, moje tužno i lepo sećanje na zemlju koju smo imali i nepovratno izgubili,” poverio nam se Sein, razgledajući muzejsku postavku.
Uspeli da obnove postavku
Bitka na Neretvi, u narodu poznata kao Bitka za ranjenike, smatra se najhumanijom u Drugom svetskom ratu jer je spaseno 4.000 ranjenika. Označena je i kao Četvrta neprijateljska ofanziva, koja je započela 20. januara 1943. a trajala do 1. marta 1943. godine.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, muzej je prestao sa osnovnom delatnošću. Muzejske zbirke su osiromašene a zgrada devastirana. Opština Jablanica je 1997. godine odlučila da, od bivšeg Muzeja revolucije BiH, preuzme prava i obaveze osnivača a muzej proglasi Javnom ustanovom. Od tada počinje postepena obnova. Stalna izložbena postavka postavljena je 2013. godine i hronološki prati događaje koji se odnose na pripremu, početak i trajanje ratne vojne operacije. Sastoji se od fotografija, dokumenata, oružja, maketa, zastava i umetničkih dela.