Danas je Sveti Jovan Milostivi

Jovana Milovanović

25. 11. 2024. 05:00

(Фото Ж. Цветковић)

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svetog Jovana Milostivog. Ovaj praznik, upisan u crkvenom kalendaru podebljanim slovom, svečari uzimaju kao krsnu slavu, a posvećen je hrišćanskom svetitelju koji je bio patrijarh Aleksandrijski u vreme cara Iraklija u sedmom veku.

Rođen je na ostrvu Kipru. Otac mu je bio knez Epifanije. Vaspitan je od detinjstva kao pravi hrišćanin. Na navaljivanje roditelja se oženio, a posle smrti dece i žene zamonašio se. Ubrzo je izabran za patrijarha Aleksandrijskog.

Deset godina je upravljao crkvom Aleksandrijskom, čuvajući je od neznabožaca i jeresi. Bio je uzor krotosti, milosrđa i čovekoljublja, a zabeležene su njegove reči: “Ako želiš blagorodstva, ne traži ga u krvi nego u dobrodetelji, jer to je pravo blagorodstvo.”

U vreme napada Persijanaca na Misir krenuo je na rodni Kipar, na putu se razboleo i stigavši na Kipar umro je 620. Godine. Njegove mošti prenete su najpre u Carigrad, potom u Budimpeštu i najzad u Presburg.

Na sajtu SPC stoji navedeno:

“Stupivši na patrijaršijski presto, Jovan se kao pastir slovesnih ovaca najpre postara da pastvu svoju očisti od jeresi, koja tada smućivaše Hristovo stado. Tu jeres osnova neki Petar, zvani Fulon, inače Knafej, Antiohijski psevdopatrijarh; on se drznu Trisvetoj pesmi dodati hulne reči: Sveti Bože, Sveti Krepki, Sveti Besmrtni, koji si raspet za nas, pomiluj nas, – kao da je u Gospodu našem postradalo Božanstvo.

Iskorenivši ovo jeretičko učenje, sveti Jovan se sav posveti vršenju zapovesti Božjih i dobrotvornim delima milosrđa. Nijedan siromah ili ubožjak ne odlažaše od njega praznih ruku i ožalošćen; svima nevoljnima on davaše milostinju; sve tužne on utešavaše ne samo rečju nego i delom; on gladne nahranjivaše, nage odevaše, zarobljene otkupljivaše, bolesnike i putnike zbrinjavaše. Milostivost njegova beše kao ogromna bogata reka koja neprestano teče i napaja sve žedne.”