Slonovi stižu na proleće
Очекује се беба кенгура (Фото Небојша Марјановић)
U Zoološkom vrtu obnovljen je prostor za reptile, u toku je adaptacija objekta za slonove koji bi trebalo da stignu sledeće godine na proleće. Ova oaza na Kalemegdanu dobila je tropsku životinju – mravojeda i braću papuanskih kljunoroga iz Segedinskog zoo-parka i bogatija je za prinove raznih životinja.
– Sa nama su mladunci zebre, antilope, bizona... Očekujemo i bebu kengura koji je krenuo da izlazi iz torbe. Kada se bude rodio, on će biti veličine malog prsta. U torbi mame može da sisa na četiri mesta koja su različitih veličina i oblika. Beba može da hvata samo jedu sisu i kako raste prelazi na sledeću gde se menja i kvalitet mleka – objasnio je Kristijan Ovari, biolog Zoološkog vrta.
Prilikom jučerašnjeg organizovanog obilaska vrta novinari su imali priliku da vide preuređen prostor u kome će boraviti slonovi.
– Slonovi će ubuduće imati i bazen u kome će moći da se kupaju. Koncept držanja biće drugačiji jer sada nema kanala koji je bio nebezbedan i za slona i za posetioce. Objekat će odgovarati evropskim standardima. Naša slonara možda nije najveća, ali je jedna od boljih – naglasio je Ovari i objasnio da slon dolazi u periodu godine koji je najbolji iz više razloga. Neće biti odmah zatvoreni zbog hladnoće i čim dođe moći će da koristi veće dvorište, a transport je lakši i nema vremenskih iznenađenja. Posetioci su do sada imali prilike da vide leti slona kad se kupa, a sad će moći da vide i kada im se radi pedikir i drugi pregledi, kao i treninge koji će se raditi.
Novi stanovnik Beo zoo-vrta je mravojed. On je tropska životinja koja voli da se kupa. Kada legne da spava, sklupča se i pokrije se repom, dok hoda ide na spoljašnjem delu šapa.
– Štedi ih. Ima izuzetno jake kandže koje mogu da razore termitnjake koji su skoro kao beton tvrdi. Prava je zver i ni jaguar ne voli da se rve sa njim jer ako ga obuhvati „kandžama smrti” može da ga rastrgne. Jako loše vidi, čuje osrednje, ali njuh mu je odličan – rekao je biolog.
Uvek interesantni svim posetiocima su pingvini koji su, ugledavši kraj bazena u kom su plivali Almiru Ganijovski Jović koja ih hrani već pet godina, kao jedan zaplivali ka njoj.
– Posetiocima su možda isti, ali meni su svi oni različiti. Poznajem ih po flekicama na telu i detaljima. Svako od njih ima ime – Zvezdana i Pera su par, ali su tu i Jeca Pereca, Duda, Nina, Mane, Zona… – objašnjavala je Almira, zaposlena u vrtu već 28 godina, ali ovo gradsko stanište životinja poznaje odmalena jer njen otac je radni vek od 42 godine proveo u Zoološkom vrtu.
Među bebama, ove godine bio je i mališan bizona. Rodio se tu u avgustu. U „Vrtu dobre nade” imaju krdo bizona, a četiri su beli.
– Imamo krdo bizona i ono je svake godine sve veće i veće. Moramo da razmišljamo da nekog preselimo u drugi zoološki vrt. Kod nas su i četiri bela bizona. Nekada su ih smatrali za duhove koji dolaze da bi doneli neko proročanstvo. Indijanci i neka plemena su to jako poštovali. Ako se vratimo u prošlost, bizoni samo što nisu iščezli kao vrsta zbog dolaska belog čoveka na američki kontinent, kada su ih ubijali zbog krzna – naveo je Ovari.
Životinje koje borave u Zoološkom vrtu nisu spremne da odu u divljinu jer su, kako je objasnio biolog, bile u kontrolisanim uslovima, pa ne bi imale velike šanse da opstanu zbog predatora, bolesti… Potrebna im je postepena priprema.
Karantin za povređene životinje
U„Vrtu dobre nade” pomažu i životinjama povređenim izvan vrta. Godišnje ih prime više od dve stotine – od orla, supa, do najsitnijih vrsta. Za njih postoji posebni karantinski deo. Kada se oporave, one se vraćaju nazad u prirodu i ne izlažu se posetiocima.