Turska u mobilnom stanju

Vojislav Lalić

12. 12. 2024. 20:25

(ЕPA-EFE/OLIVIER MATTHYS)

 

Najnoviji razvoj situacije u Damasku pod uveličavajućim je staklom političara u Ankari pošto se strahuje da se duboke promena u susednoj zemlji ne preliju u Anadoliju. Pad režima Bašara el Asada je otvorio mnoga pitanja koja godinama, kao noćna mora, opterećuju odnose dve susedne zemlje. Prvo, nije jasno kakav će biti stav novog režima prema „kurdskim teroristima” koji su našli utočite u Siriji i drugo da li će se konačno stvoriti uslovi za povratak više od tri miliona sirijskih izbeglica koji poslednjih godina prebivaju u Turskoj.

„Mi ćemo sarađivati sa novim režimom u Damasku. Turska pažljivo prati razvoj situacije u Siriji kako kurdski teroristi i pripadnici Islamske države ne bi iskoristili sadašnje prilike da ugroze naše građane koji žive u istočnoj Anadoliji. Ankara će preduzeti sve neophodne mere kako bi se održala stabilnost u regionu. Nećemo dozvoliti da teroristička Radnička partija Kurdistana (PKK) i Jedinice za zaštitu naroda koje su locirane u Siriji izazovu novu nestabilnost”, ističu u turskom Ministarstvu odbrane koje je u mobilnom stanju u iščekivaju daljeg razvoja u susednoj zemlji u kojoj Ankara poslednjih godina ima svoje baze.

Posle pada sirijskog režima, Ankara je u kontaktima sa Vašingtonom u nastojanju da premosti višegodišnje nesporazume sa Belom kućom oko odnosa sa kurdskom grupom ‒ Jedinicom za zaštitu naroda ‒ koja je aktivna u zapadnim delovima Sirije. Za Ankaru oni su filijala u Turskoj zabranjene PKK, koja je na listi terorističkih grupa i u zemljama Evropske unije i SAD. Pentagon tu grupu podržava i naoružava pošto se oni, kako tvrde u Vašingtonu, istinski bore protiv islamskih ekstremista. Poslednjih godina Turska je zbog toga više puta upadala u Siriju kako bi se obračunala sa njima. I sada tamo ima svoje vojnike. To pitanje će ponovo biti na stolu sutra kada u Ankaru stiže američki državni sekretar Entoni Blinken koji je izjavio, kako su preneli istanbulski mediji, da Bela kuća podržava „političku tranziciju u Siriji” iako je lider pobunjenika Muhamed el Džolani bio na listi terorista u Americi.

U Ankari se nadaju i da će konačno rešiti problem izbeglica. Posle dolaska „arapskog proleća” u Siriju 2011. godine, u Tursku je prebeglo 3,5 miliona migranata koji su koštali zemlju desetine milijardi dolara, što je izazvalo nezadovoljstvo lokalnog stanovništva. Lokalni mediji izveštavaju da se neprekidne kolone automobila poslednjih dana kreću ka Siriji. Kako bi se omogućio njihov bezbedan povratak turska vlada je ponovo otvorila prelaz u provinciji Hataj, koji je godinama bio zatvoren.

Turska pokušava i da iskoristi novonastalu situaciju da ujedini sirijsku opoziciju da zajedno nađe političko rešenje krize. Ankara zauzvrat očekuje obuzdavanje tamošnjih „kurdskih terorista”.