Po­men stra­da­lima u Dru­gom svet­skom ra­tu

Olga Janković

17. 12. 2024. 09:50

(Фото О. Јанковић)

 

Ja­bu­ka kod Pan­če­va – Kao se­ća­nje na 1942. go­di­nu i na­red­bu zlo­gla­snog Hajn­ri­ha Hi­mle­ra za si­ste­mat­sko upu­ći­va­nje Ro­ma u kon­cen­tra­ci­o­ne lo­go­re ra­di nji­ho­ve li­kvi­da­ci­je, 16. de­cem­bar je Me­đu­na­rod­ni dan se­ća­nja na Ro­me stra­da­le u Dru­gom svet­skom ra­tu. Na jed­nom od me­sta naj­ve­ćeg po­gro­ma Ro­ma, Sr­ba i Je­vre­ja u Sr­bi­ji, ovaj dan obe­le­ža­va se dr­žav­nom ko­me­mo­ra­tiv­nom sve­ča­no­šću u Spo­men-kom­plek­su „Stra­ti­šte”.

Kod se­la Ja­bu­ka kod Pan­če­va, me­stu na ko­jem je stre­lja­no i sa­hra­nje­no iz­me­đu 10 i 12 hi­lja­da Ro­ma, Sr­ba i Je­vre­ja, žr­ta­va na­ci­stič­kog te­ro­ra, ven­ce na spo­me­nik „Bra­zde” po­lo­ži­li su mi­ni­star za rad, za­po­šlja­va­nje, bo­rač­ka i so­ci­jal­na pi­ta­nja i pred­sed­nik vla­di­nog Od­bo­ra za ne­go­va­nje tra­di­ci­ja oslo­bo­di­lač­kih ra­to­va Sr­bi­je Ne­ma­nja Sta­ro­vić, pred­sed­nik Skup­šti­ne gra­da Pan­če­va Ti­gran Kiš, pred­stav­ni­ci Na­ci­o­nal­nog sa­ve­ta rom­ske na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne Re­pu­bli­ke Sr­bi­je, Je­vrej­ske op­šti­ne Pan­če­vo i dru­gih je­vrej­skih za­jed­ni­ca u Sr­bi­ji. Po­čast su oda­li i pred­stav­ni­ci Mu­ze­ja žr­ta­va ge­no­ci­da, Me­mo­ri­jal­nog cen­tra „Sta­ro saj­mi­šte”, am­ba­sa­do­ri i iza­sla­ni­ci, pred­stav­ni­ci Rom­skog na­ci­o­nal­nog sa­ve­ta u Sa­bo­ru Re­pu­bli­ke Hr­vat­ske i pred­stav­ni­ci Vla­de Re­pu­bli­ke Se­ver­ne Ma­ke­do­ni­je i In­ter­na­ci­o­nal­ne rom­ske uni­je Re­pu­bli­ke Se­ver­ne Ma­ke­do­ni­je, pred­stav­ni­ci udru­že­nja za ne­go­va­nje tra­di­ci­ja oslo­bo­di­lač­kih ra­to­va Sr­bi­je i bo­rač­kih or­ga­ni­za­ci­ja, ži­te­lji Pan­če­va.

„Zlo­či­ni po­či­nje­ni u Dru­gom svet­skom ra­tu pre­ma Sr­bi­ma Je­vre­ji­ma i na­ma Ro­mi­ma naj­te­ži su zlo­či­ni u mo­der­noj ljud­skoj isto­ri­ji. Ne sme se za­bo­ra­vi­ti da su lju­di u na­ci­stič­ke lo­go­re ula­zi­li na vra­ta i ka­pi­je, a iz­la­zi­li kroz dim­nja­ke kre­ma­to­ri­ju­ma. Po­seb­no je bol­no što je me­đu žr­tva­ma bio i ve­li­ki broj de­ce. Pro­ce­nju­je se da je u fa­ši­stič­kom po­gro­mu ubi­je­no čak oko 1,2 mi­li­o­na Ro­ma. Na­ša oba­ve­za je da se se­ća­nje na Ho­lo­ka­ust, Sa­mu­da­ri­pen, ka­ko ga mi Ro­mi na­zi­va­mo, sa­ču­va i da ne do­zvo­li­mo da se žr­tve re­la­ti­vi­zu­ju. Na­ša dr­ža­va, Re­pu­bli­ka Sr­bi­ja, uvek je bi­la an­ti­fa­ši­stič­ka i slo­bo­dar­skog du­ha i po­ka­za­la je ve­li­ku po­sve­će­nost ovom pi­ta­nju. Is­ti­čem da su rom­ski na­ci­o­nal­ni iden­ti­tet, kul­tu­ra i obi­ča­ji in­te­gri­sa­ni sa srp­skom kul­tu­rom, što na­šu le­pu Sr­bi­ju či­ni bo­ga­ti­jom i ja­čom”, re­kao je Da­li­bor Na­kić, pred­sed­nik Na­ci­o­nal­nog sa­ve­ta rom­ske na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne u Sr­bi­ji.

Spo­men-ko­mleks „Stra­ti­šte” stra­dal­no je me­sto jed­nog od naj­tu­žni­jih po­gla­vlja oku­pa­ci­je u Dru­gom svet­skog ra­ta, ka­da je ne­mi­lo­srd­na si­la ru­ši­la sva­ki po­jam ljud­sko­sti, sa­mi­lo­sti i prav­de. Ro­mi su ma­sov­no de­por­to­va­ni u kon­cen­tra­ci­o­ne lo­go­re, gde su pod­vrg­nu­ti pri­nud­nom ra­du, ne­hu­ma­nim eks­pe­ri­men­ti­ma i ma­sov­nim po­gu­blje­nji­ma. Na Bal­ka­nu, što kroz na­red­be oku­pa­ci­o­nih vla­sti u Sr­bi­ji, što kroz de­lo­va­nje mon­stru­o­zne na­ci­stič­ke Ne­za­vi­sne dr­ža­ve Hr­vat­ske, Ro­mi su ma­sov­no stra­da­li. Mi­ni­star Ne­ma­nja Sta­ro­vić is­ta­kao je da je na „Stra­ti­štu”, od ok­to­bra 1941, pa sve do je­se­ni 1944. go­di­ne, ka­da je spe­ci­jal­na gru­pa Zon­der­ko­man­da 150 uni­šta­va­la tra­go­ve zlo­či­na oku­pa­to­ra, stre­lja­no i već sa­hra­nje­no od 10.000 do 12.000 žr­ta­va iz To­pov­skih šu­pa, sa Saj­mi­šta, iz Ba­nji­ce i dru­gih lo­go­ra.

„Da žr­tve ovih ma­sov­nih zlo­či­na ni­su za­bo­ra­vlje­ne, sve­do­či i po­di­za­nje skrom­nog spo­men-obe­lež­ja dr­ve­ne pi­ra­mi­de već 1945. go­di­ne i spo­me­ni­ka žr­tva­ma fa­ši­stič­kog te­ro­ra iz Dru­gog svet­skog ra­ta 1981. go­di­ne. Da­nas, ka­da gra­di­mo do­stoj­nu kul­tu­ru se­ća­nja na žr­tve iz pro­šlih ra­to­va, na­po­mi­njem da će na­še mi­ni­star­stvo, kao i Vla­da Re­pu­bli­ke Sr­bi­je uči­ni­ti sve, da ovo ma­sov­no gu­bi­li­šte i stra­da­nje Ro­ma ni­ka­da ne bu­du za­bo­ra­vlje­ni. Na­ša je oba­ve­za da obez­be­di­mo i to, da se nji­ho­ve mu­ke i pat­nje ni­ka­da ne za­bo­ra­ve. Ne­ka im je ve­čan po­men i sla­va”, re­kao je mi­ni­star Sta­ro­vić.