Za socijalna davanja grad izdvaja oko dvesta pedeset miliona evra
Александар Шапић (Фото /Беоинфо)
Za socijalne mere koje je grad u poslednje dve godine uveo kao pomoć sugrađanima u vidu novogodišnjih vaučera, besplatnih vrtića, udžbenika, bazena, engleskog jezika za predškolce… iz prestoničkog budžeta izdvaja se oko 250.000.000 evra. Od 1. januara u taj „paket” ući će i besplatan javni dnevni prevoz za sve kategorije stanovništva. Ova odluka, koju je pre nekoliko dana izneo gradonačelnik Aleksandar Šapić, izazvala je različite reakcije, od odobravanja, preko kritika i pitanja da li će to unazaditi gradski saobraćaj.
– Kada sam došao na čelo grada i najavio prve ozbiljnije mere i korake, koje niko pre toga nije radio, poput dodele vaučera od 6.000 dinara deci i zaposlenima u obrazovnom sektoru, deo medija rekao je da je to predizborni trik jer su se tada očekivali novi izbori. Rekli su da će Beograđani zbog toga trpeti jer Šapić ne ume da kvalitetno raspolaže budžetom i da će sve da se raspadne. Ali evo već treću godinu delimo vaučere i niko više ne spominje šta su tada prognozirali.
Kada sam najavio besplatne vrtiće, rekli su – ovo je prevara. Sada 60.000 dece ide u državne vrtiće za nula dinara. Zatim smo povećali subvencije za privatne vrtiće. I o tome sada više niko ne govori, a još manje spominju kako se raspao grad i kako ništa ne funkcioniše. Slično je bilo i za besplatne udžbenike, bazene i đačku pomoć… Za sve su govorili da nema šanse da se realizuje, da će uništiti „kasu”, da nesposobni Šapić ne zna da rukovodi gradom i kako evo već petnaestu godinu imam samo sreće – rekao je, između ostalog, Šapić na konferenciji za medije u Starom dvoru i naglasio da se i sada dešava isto.
– Kažu raspašće se sve kada se uvede besplatan javni prevoz. Možda hoće, a možda i neće. Nemojmo da trčimo pred rudu. Pa ako se sve raspadne mene će da smene i sve će da vrate na staro. Ako se ne raspadne, bojim se da već znam šta će biti. Praviće se svi „mrtvi”, kao da se to desilo samo od sebe i kao da je bilo tako oduvek. E pa nije. Zato pravim sajt na kome će se nalaziti sve što je urađeno od kada je izglasana ova gradska uprava.
Da vidimo šta sve onaj ko dođe posle mene treba da vrati na staro. I popravi sve ono što sam ja pokvario. I, između ostalog, vrati i naplatu javnog prevoza. Ako bog da, do kraja mandata ili ceo mandat, u ovom poslu nikad ne znate, imaćemo potpuno oporavljen javni prevoz – nove autobuse i tramvaje, a za trolejbuse se još dvoumim.
Postoji predlog da ukinemo trolejbuse i umesto njih ubacimo električna vozila. Jer, trolejbus nam mrežom ograničava trasu. Ako kupimo jednak broj električnih vozila umesto trolejbusa, to će nam omogućiti da menjamo određene linije jer se i grad menja – naglasio je Šapić.
On je istakao da su sve ove socijalne mere važne i da se novac za njih izdvaja isključivo iz gradskog budžeta.
– Radimo sve ono što je i ranije rađeno, ali i mnogo više. Pre svega se bavimo saobraćajem i javnim prevozom. Za godinu i po dana koliko sam na čelu grada kupljeno je više vozila za javni prevoz nego ikad. Privatnici su naterani da kupe nove autobuse, tako da 2025. neće biti nijedno vozilo starije od dve godine. Praktično, sva će biti nova osim onih 100 kineskih što je naručila prethodna gradska uprava i koja je bilo grehota izbaciti iz sistema – napomenuo je Šapić.
Na pitanje da li će besplatan prevoz uticati na budžet i na taj način štetiti gradskom prevozu on je podsetio da se mnogo sredstava još od devedesetih godina izdvajalo za subvenciju gradskog prevoza i da se ta brojka menjala. Menjala se i u poslednje vreme od kako je smanjena cena karte i od kako je značajan broj putnika prešao sa markice na naplatu karte SMS-om.
– Svakako ćemo sada za subvenciju gradskog prevoza morati da izdvajamo par desetina miliona evra više nego što do 1. januara bilo. Ova odluka o besplatnom prevozu je politička, a cilj joj je odgovorna socijalna strategija. Zbog toga ćemo morati racionalnije da rasporedimo sredstva jer je umeće lokalne samouprave da što kvalitetnije raspolaže postojećim sredstvima. Budžet grada biće skoro isti kao ovogodišnji. Ako se u obzir uzme inflacija, koja je otišla za 15 odsto, može se reći da smo u plusu jer smo uspeli da povećamo davanja Beograđanima na različite načine – rekao je on.
Novina koju je najavio pre nekoliko dana bilo je formiranje beogradske bezbednosne službe, koja bi trebalo da pored ostalih institucija dodatno brine o bezbednosti škola, vrtića i kvartova u gradu. U njen rad, kako je rekao, biće uključene agencije za privatno obezbeđenje.
– Slušao sam o tome svašta o tome ovih dana. Znači, osnivanjem ove službe ne stvaramo nikakve paralelne formacije. Ovde je reč o video-nadzoru koji će biti uveden u škole i vrtiće, koji će da nadziru stručnjaci iz bezbednosnog sektora iz jednog centralnog sistema.
Kada je reč o delu službe koji će biti na terenu, njih ćemo angažovati po svim pravilima i oni će služiti gradu. Nemaju oni prava da hapse. Beli će imati svoja ovlašćenja, a pripadnici obezbeđenja svoja. Nama je želja da rasteretimo policiju, da budemo njena produžena ruka, kako bi se ljudi osećali bezbednije. Da ljudi znaju da su im deca u školskom dvorištu bezbedna, da postavljeni softver uočava tvrde predmete, oružje… Zar se roditelji neće osećati sigurnije?!
Zar se sugrađani neće osećati bezbednije kada u svom kraju vide vozilo grada, odakle pripadnici obezbeđenja, ako uoče nešto sumnjivo, mogu da jave policiji?! Zar je to nešto loše?! – upitao se on i naglasio da se ova služba angažuje jer grad nema takvu organizaciju u svom sistemu.
Šapić je rekao i da je u poređenju sa drugim gradovima sličnim po broju stanovnika Beograd najsigurniji.
– Da li ima incidenata – ima, ali ovde ne postoji deo grada u koji je zabranjeno da uđete. To znam, prošao sam ceo svet. Želimo da u skladu sa zakonom podignemo bezbednost naših sugrađana – naglasio je.
Na pitanje da li sada postoji projekcija koliko bi radnika obezbeđenja bilo angažovano na ovom poslu Šapić je odgovorio da to još nije utvrđeno, ali bi, prema prvim procenama, na terenu trebalo da patrolira oko 50 vozila.
– Cilj nam je da u toku zime sve škole, njih oko 250, pokrijemo video-nadzorom. I to ozbiljno. U proseku se postavlja po 25 kamera i njima pokriva svaki pedalj školskog dvorišta i bliže okoline. Nakon škola krećemo sa vrtićima i nadam se da će taj posao u toku naredne godine biti završen. Jer obdaništa ima više oko 400. Ali kada to uradimo onda to ostaje za sve koji dolaze posle nas, odnosno i za druge gradske uprave – naglasio je Šapić.