Te­ro­ri­zam opet ku­ca na vra­ta SAD

Milenko Pešić

04. 01. 2025. 14:20

Ода­ва­ње по­ште жр­тва­ма но­во­го­ди­шњег на­па­да у Њу Ор­ле­ан­су (ФО­ТО: Бе­та-АП/ Jack Bro­ok)

Ame­ri­ka je u no­vu go­di­nu za­ko­ra­či­la su­o­če­na sa te­ro­ri­stič­kim na­pa­dom u Nju Or­le­an­su, a ne­ko­li­ko sa­ti ka­sni­je i eks­plo­zi­jom naj­no­vi­jeg „te­sli­nog saj­ber-tra­ka” pred Tram­po­vim ho­te­lom u Las Ve­ga­su. Iako su u oba slu­ča­ja ume­ša­ni biv­ši i ak­tiv­ni pri­pad­nik ame­rič­ke voj­ske, FBI tvr­di da ne­ma ne­spor­nih ve­za iz­me­đu ova dva na­pa­da.

Na­pad voj­nog ve­te­ra­na Šam­su­da Din Dža­ba­ra (42), ko­ji je ka­mi­o­ne­tom ubio 14 i ra­nio vi­še od 30 lju­di u Nju Or­le­an­su po­no­vo je oži­veo pret­nje te­ro­ri­stič­kim ak­ci­ja­ma in­spi­ri­sa­nih ide­o­lo­gi­jom Islam­ske dr­ža­ve. Ana­li­ti­ča­ri sma­tra­ju da će ovaj slu­čaj na­te­ra­ti SAD ko­je su se u po­sled­nje vre­me uglav­nom fo­ku­si­ra­la na Ru­si­ju i Ki­nu, da pre­i­spi­ta pri­o­ri­te­te za­šti­te na­ci­o­nal­ne bez­bed­no­sti ka­da su u pi­ta­nju ri­zi­ci od na­pa­da isla­mi­sta.

Ali mo­ti­vi zbog ko­jih je pri­pad­nik elit­nih je­di­ni­ca Me­tju Li­vels­ber­ger (37) pu­cao se­bi u gla­vu i di­gao u va­zduh „te­slin” pi­kap na­pu­njen ka­ni­ste­ri­ma pu­nim go­ri­vom, što je do­ve­lo do eks­plo­zi­je u ko­joj je se­dam lju­di po­vre­đe­no, još ni­su ja­sni. Ono što za sa­da po­ve­zu­je po­me­nu­ta dva slu­ča­ja, to jest pri­pad­ni­ka „ze­le­nih be­ret­ki” za ko­ga ka­žu da je bio Tram­pov pri­sta­li­ca, i ve­te­ra­na ko­ji je na ka­mi­o­ne­tu is­ta­kao za­sta­vu Islam­ske dr­ža­ve, je­ste da su obo­ji­ca slu­ži­la u „Fort bra­gu” u Se­ver­noj Ka­ro­li­ni i Av­ga­ni­sta­nu 2009. go­di­ne. Me­đu­tim, ne­ma po­tvr­da da su se i Li­vels­ber­ger i Dža­bar uop­šte po­zna­va­li i da su slu­ži­li u is­toj voj­noj je­di­ni­ci u isto vre­me.

Is­tra­ga je utvr­di­la da je vo­zač ka­mi­o­ne­ta u Nju Or­le­an­su ame­rič­ki dr­ža­vlja­nin iz Tek­sa­sa i da je u sa­ti­ma pre na­pa­da na svom fej­sbuk na­lo­gu po­sta­vio pet vi­deo-sni­ma­ka u ko­ji­ma je re­kao da se pro­šlog le­ta pri­dru­žio mi­li­tant­noj Islam­skoj dr­ža­vi (ID), pre­neo je AP. Struč­nja­ci već du­že vre­me upo­zo­ra­va­ju da bi pre­vi­ra­nja na Bli­skom is­to­ku mo­gla da uti­ču na po­rast isla­mi­stič­kih na­pa­da na SAD. Na­kon Ha­ma­so­vog na­pa­da na Izra­el u ok­to­bru 2023. go­di­ne ogla­si­li su se i dru­ge isla­mi­stič­ke mi­li­tant­ne gru­pe ko­je su na­ja­vlji­va­le da će po­ku­ša­ti slič­ne ak­ci­je u SAD.

Ame­rič­ke bez­bed­no­sne agen­ci­je su po­sled­njih me­se­ci uoči­le na dru­štve­nim mre­ža­ma po­rast „ća­ska­nja” ko­ja su­ge­ri­šu pla­ni­ra­nje na­pa­da. FBI je po­čet­kom de­cem­bra iz­dao upo­zo­re­nje da bi eks­tre­mi­sti mo­gli da is­ko­ri­ste pred­sto­je­će pra­zni­ke za na­pa­de na ve­li­ki broj lju­di u bo­go­slu­žbe­nim pro­sto­ri­ma pa­ra­da­ma i bo­žić­nim saj­mo­vi­ma.

„Ide­ja da bi te­ro­ri­zam mo­gao jed­no­stav­no da ne­sta­ne kao bez­bed­no­sna pret­nja po­ka­za­la se sa­mo kao le­pa že­lja”, ka­že za „Vol­strit džor­nal” As­fan­di­jar Mir, vi­ši struč­njak za pi­ta­nja bor­be pro­tiv te­ro­ri­zma u Ame­rič­kom in­sti­tu­tu za mir.

Pro­šle go­di­ne do­šlo je do ot­ka­zi­va­nja tri kon­cer­ta Tej­lor Svift u Be­ču zbog oba­ve­štaj­nih sa­zna­nja da ID spre­ma ma­sa­kr vi­še hi­lja­da fa­no­va po­pu­lar­ne ame­rič­ke pe­va­či­ce na sta­di­o­nu. Jav­ni pro­sto­ri na ko­ji­ma se oku­plja ve­li­ki broj lju­di po­sta­li su „te­ro­ri­stič­ki mo­dus ope­ran­di” islam­skih mi­li­ta­na­ta, što bi tre­ba­lo da za­bri­ne Ame­ri­kan­ce. Po­go­to­vo što je po­čet­kom ok­to­bra pro­šle go­di­ne FBI već osu­je­tio pla­ni­ra­nu te­ro­ri­stič­ku ak­ci­ju Islam­ske dr­ža­ve Ko­ra­sa­na (po­kra­ji­na u Av­ga­ni­sta­nu). Agen­ti su uhap­si­li 27-go­di­šnjeg av­ga­ni­stan­skog mi­gran­ta ko­ji je pla­ni­rao da ku­pi dve pu­ške AK-47 i 10 ku­ti­ja mu­ni­ci­je za na­pad na dan iz­bo­ra.

ID je na­sta­la iz ogran­ka Al Ka­i­de ko­ja se bo­ri­la pro­tiv ame­rič­kih sna­ga na­kon in­va­zi­je na Irak pred­vo­đe­ne SAD 2003. Voj­na ko­a­li­ci­ja pred­vo­đe­na SAD je 2019. go­di­ne u ve­li­koj me­ri po­ra­zi­la ovu gru­pu kao voj­nu si­lu, ali po­je­di­ni ogran­ci su osta­li vi­tal­ni ne sa­mo na pro­sto­ru Bli­skog is­to­ka već i Afri­ke.

Po­vra­tak ta­li­ba­na na vlast u Av­ga­ni­sta­nu, ra­to­vi u Ga­zi i Li­ba­nu i pad Ba­ša­ra el Asa­da u Si­ri­ji po­no­vo su oži­ve­li dži­ha­di­stič­ke po­kre­te me­đu ko­ji­ma se po­seb­no is­ti­če Islam­ska dr­ža­va Ko­ra­san. Dva te­ro­ri­stič­ka na­pa­da u pro­šloj go­di­ni su po­ka­za­la moć ove dži­ha­di­stič­ke or­ga­ni­za­ci­je či­ji je san da us­po­sta­vi ka­li­fat u ju­žnoj i cen­tral­noj Azi­ji.

Po­čet­kom pro­šle go­di­ne nje­ni pri­pad­ni­ci su iz­ve­li bom­ba­ški na­pad u Ira­nu pri­li­kom oda­va­nja po­šte ge­ne­ra­lu Re­vo­lu­ci­o­nar­ne gar­de Ka­se­mu So­lej­ma­ni­ju i tom pri­li­kom je ubi­je­no sko­ro 90 lju­di. Po­tom je u mar­tu usle­dio još stra­vič­ni­ji na­pad na tr­žni cen­tar „Kro­kus si­ti hol” u Mo­skvi, gde su ži­vot iz­gu­bi­le 143 oso­be.