Od petardi najčešće stradaju tinejdžeri

Aleksandar Bojović

04. 01. 2025. 18:45

EPA-EFE/STRINGER

Troje dece teško je povređeno za dva dana tokom novogodišnjih praznika, nakon što su im petarde eksplodirale u rukama.

Lekari u UKC Niš zbrinuli su dva petnaestogodišnjaka sa teškim povredama šake. Jedan tinejdžer dovezen je iz Kruševca u Niš i nakon višesatne operacije doktori su mu rekonstruisali obe šake. I u Institutu za majku i dete u Beogradu pre dva dana je primljen četrnaestogodišnji dečak sa ozbiljnim povredama. Ovaj tinejdžer je prethodno u parku bacao petarde, ali mu je jedna ostala u ruci i eksplodirala. On ima teške telesne povrede i doktori čine sve da posledice budu što manje, rekli su u institutu.

Uprkos apelima MUP-a i tome što su petarde zabranjene maloletnicima – pirotehnika svake godine u ovo doba uzima danak. Traume koje petarde stvaraju iznova se događaju. Svake godine desetine odraslih i dece teško se povrede na ovaj način. Najčešće su povrede šaka – oko 40 odsto, slede povrede glave, očiju, lica, vrata, oštećenje sluha… Nisu retke ni potpune ili delimične amputacije prstiju i šake.

Posebno su opasne „dečje igre” – ko može duže da drži petardu u ustima i u ruci ili da petardu stavi u džep.

Težina povreda zavisi i od tipa petardi, raketica i vatrometa. Statistički podaci Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd pokazuju da gotovo polovina ozleđenih ima manje od 16 godina, a najviše se petardama povređuju deca od 10 do 14 godina.

Jake detonacije pirotehničkih sredstava i buka koju proizvode plaše bebe, smetaju starijim ljudima, hroničnim bolesnicima, epileptičarima, životinjama… Praznična slavlja uz petarde godišnje budu fatalna za čak 5.000 životinja a psi i mačke često umiru od srčanog udara izazvanog stresom zbog preterane buke, podaci su pojedinih udruženja za zaštitu životinja u Srbiji.

U policiji navode da je Zakonom o zaštiti potrošača zabranjena prodaja pirotehničkih sredstava maloletnicima, a da izvođenje vatrometa mogu obavljati samo za to ovlašćena pravna lica na odobrenoj lokaciji, uz rešenje koje je izdalo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.

U članu 17 Zakona o javnom redu i miru navodi se da će se onaj ko paljenjem pirotehničkih proizvoda narušava javni red i mir ili ugrožava sigurnost građana kazniti novčanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara ili radom u javnom interesu od 40 do 120 časova.

„Ko pucanjem iz vatrenog ili drugog oružja ili imitacije oružja narušava javni red i mir ili ugrožava sigurnost građana – kazniće se novčanom kaznom od 100.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora od 30 do 60 dana”, piše u zakonu.

Nakon niza povreda od pirotehničkih sredstava tokom prazničnih dana Belgija razmatra uvođenje potpune zabrane prodaje vatrometa i drugih eksplozivnih sredstava, preneli su juče briselski mediji.

Ipak, postoje nesuglasice o tome da li bi zabrana trebalo da bude na nacionalnom nivou ili da se uvede na nivou Evropske unije, preneo je portal „Politiko”.

U Briselu, gde je na snazi lokalna zabrana pirotehničkih sredstava, za doček Nove godine bilo je ispaljivanja raketa i petardi, i to u centru grada, a u prestonici Belgije je potvrđeno 159 hapšenja, dok je policija intervenisala više od 1.700 puta.

Takođe, nemački zvaničnici pozvali su na suzbijanje ilegalno uvezenih i kućnih „bombi za vatromet”, nakon što je pirotehnika za ličnu upotrebu ubila najmanje pet ljudi širom zemlje u novogodišnjoj noći, preneli su mediji.

Samo u Berlinu, policija i bolnički zvaničnici rekli su da je 17 ljudi povređeno eksplozivom „kugelbomben”, čija je upotreba zakonski ograničena samo na profesionalne vatromete, a pet žrtava, među kojima su bila i mala deca, zadobilo je teške povrede ruku, lica i očiju, dok su drugi tražili pomoć zbog opekotina i oštećenja sluha, preneo je juče „Gardijan”.

Većina stradalih bili su mladići koji su poginuli u odvojenim nesrećama dok su pokušavali da zapale pirotehniku, u nekim slučajevima koristeći ilegalne vatrometne bombe koje su montirali radi spektakularnijeg efekta. „Kugelbomben” je uglavnom bio dopremljen iz Poljske ili Češke i kombinovan je sa komponentama kao što su aerosolne limenke i plastične cevi, za veći prasak i višu putanju, preneli su mediji.

Možda bi i u Srbiji trebalo razmisliti o uvođenju potpune zabrane pirotehničkih sredstava.