Doček srpske Nove godine
(фото Танјуг/В. Шпорчић)
Na Trgu republike, u okviru manifestacije „Beogradska zima”, 13. januara biće organizovan doček srpke Nove godine od 21.30 časova. Slavlje će početi nastupom „Dejan Petrović Big benda”. Zvuci trube čuće se do 23, a u 23.15 na scenu će izaći Aco Pejović i pevaće do jedan sat.
Program „Beogradska zima” nije samo prilika za radost i zabavu, navela je Nataša Mihailović Vacić, sekretarka za kulturu, na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Starom dvoru, već i dokaz posvećenosti da se Beograd učini gradom koji živi kulturu, ali i tradiciju i kreativnost u toku cele godine.
– Već treću godinu zaredom pravilo je da za svako godišnje doba imamo jednu manifestaciju kojom želimo da učinimo grad živim u toku cele godine. Ideja nam je bila da odgovorimo na različite potrebe, ukuse i uzraste svih posetilaca. U okviru „Beogradske zime” i ove, kao i prethodnih godina, imali smo raznovrstan program koji je odgovarao na umetničke i kulturne potrebe građana, kao i potrebe mlađe populacije – objasnila je Mihailović Vacić.
Ovakve manifestacije prilika su da naš grad poseti više gostiju. Za novogodišnje praznike, prema podacima Ministarstva turizma, od 27. decembra prestonicu je posetilo za oko 7,6 odsto više turista u odnosu na prethodnu godinu.
– Ti podaci idu u prilog našoj ideji da grad Beograd učinimo živim i da privučemo programima i tom raznovrsnošću veliki broj gostiju iz inostranstva. Srpska Nova godina je prilika da to ne samo ponovimo, nego i da je na poseban, svečan način obeležimo u prisustvu mnogobrojnih gostiju, ovog puta i sa onima koji žive u inostranstvu, a svake godine tradicionalno dolaze da taj dan dočekaju sa svojim najbližima – istakla je sekretarka.
Aco Pejović, izvođač na svečanom dočeku, naveo je da mu je izuzetna čast što će pevati na trgu.
– Poseban je i sam dan obeležavanja pravoslavne Nove godine. Zadovoljstvo mi je da nastupam na ovom dočeku jer sam pravoslavac i Srbin. Potrudićemo se da ljudi uživaju u toj noći, a mislim da će ona biti posebna i za pamćenje – kazao je Pejović.
Sekretarka za kulturu podsetila je da se u okviru ove manifestacije održavaju i programi za najmlađe, ali i za starije na drugim lokacijama.
– Na Kalemegdanu će biti otvoren srednjovekovni kamp gde će zainteresovani moći da pohađaju različite radionice, kao što je izrada nakita. Pozorišne predstave biće igrane u Parku vojvode Vuka, a koncerti izvedeni ispred „Servantesa”. Zastupljeni su svi muzički žanrovi: bluz, džez, rok i klasična muzika, za svačije uši, ukus i uzrast. Beograd nije samo administrativni i ekonomski, već i kulturni centar regiona, a nadam se da će tako biti i ubuduće – istakla je Nataša Mihailović Vacić.
Krstarenje Savom i Dunavom
Doček srpske Nove godine mnogi će provesti u uobičajenoj kućnoj atmosferi jer sutradan je već uobičajen radni dani, veliki broj je i onih koji će izaći na Trg republike ali ima i onih koji će se opredeliti za slavlje u kafanama, restoranima, klubovima, na splavovima. Manje novca potrebno je za proslavu 13. januara u odnosu na doček po gregorijanskom kalendaru. I ponuda je sada manja, putovanja se ne organizuju, a nema ni poznatih muzičkih izvođača koji pevaju u hotelima i kafanama.
U pojedinim restoranima u prestonici slaviće se uz muziku uživo. Jedan od njih naplaćuje „ol inkluziv” uslugu 55 evra po osobi. Negde se naplaćuje ulaz od 1.000 do 2.000 dinara, a najčešće je potrebno platiti samo piće i hranu bez ikakvih ulaznica i specijalnih iznosa.
Slična usluga je i u kafanama, međutim, neke imaju uslove koliko je potrebno potrošiti novca ili šta naručiti. U jednoj kafani, ukoliko sedi do šest osoba za stolom, za rezervaciju treba da poruče večeru, flašu žestine ili dve boce vina, a ako ih je više obavezna je večera, dve flaše pića ili četiri vina.
Na nekim splavovima nastupaju di-džejevi, ulaz je besplatan, a piće se plaća koliko se potroši. Na Savi ima i onih koji su za ovaj događaj predvideli svirku bendova. Jedan takav nudi besplatan ulaz, a u zavisnosti od stola, postavlja uslove za rezervaciju. Ukoliko se izabere barski, nije određeno koliko pića je potrebno da se poruči. Za sedenje, minimum je jedna flaša premijum pića, a za separe – dve flaše žestine. Organizuju se proslave i u pabovima. Uglavnom se namiruje samo piće, dok je ulaz slobodan, ali ima i onih koji ga naplaćuju od 500 do 1.000 dinara.
Drugčiji način da se dočeka pravoslavna Nova godina je krstarenje Savom i Dunavom. Nekoliko brodova organizuje ovakav vid proslave. Na plovilu će biti bend, a uključeno je i neograničeno konzumiranje pića, kao i hrana. Cena ovakvog dočeka je od 4.900 do 5.500 dinara po osobi. Prvi sat planiran je za okupljanje gostiju na palubi, slede dva sata plovidbe, uz hranu, piće i muziku, a potom će se brod usidriti i nastaviće se žurka.
Davne 1919. godine Srbija je prešla na računanje vremena po gregorijanskom kalendaru. Srpska pravoslavna crkva nije prihvatila ovaj kalendar i nastavila je da obeležava praznike po julijanskom. Prvu javnu proslavu srpske Nove godine organizovala je beogradska „Kasina” 1923. Ona nije priznata kao zvanični praznik, ali je doček pravoslavne Nove godine za mnoge povod za provod.
I. S.