Globalna temperatura premašila kritični prag

18. 01. 2025. 10:51

Топљење глечера на Антарктику (Фото: EPA-EFE/FELIPE TRUEBA)

Globalna temperatura u prošloj godini premašila je kritični prag, jer otkako je počelo merenje temperature vazduha 1850, prvi put je premašena prosečna globalna vrednost od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski prosek, navela je Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF). Podaci Kopernikus službe za klimatske promene pokazuju da su temperaturni rekordi bili premašeni ne samo na godišnjem, već nekoliko puta i na mesečnom, čak i dnevnom nivou. Istaknuto je da uprkos naporima WWF-a, ali i drugih svetskih i lokalnih organizacija za zaštitu prirode, „čovečanstvo krupnim koracima gazi ka neistraženim scenarijima”.

„Svaka od proteklih 10 godina bila je jedna od deset najtoplijih ikad zabeleženih godina, a 2024. je prva koja je probila granicu od 1,5 stepeni.

Jedanaest od ukupno dvanaest meseci u godini je premašilo takvu granicu, a godinu i po unazad, svi meseci, osim jula prošle godine, bili su za više od 1,5 stepeni topliji od proseka”, precizirao je WWF.

Naglašeno je da uzrok klimatskih promena u najvećoj meri leži u ljudskim aktivnostima.

„Kada je reč o Srbiji, prema preliminarnim podacima, u Beogradu je 2024. godina ponovo srušila sve rekorde. Odstupanjem od proseka srednje godišnje temperature za čak 2,8 stepeni Celzijusovih, bila je za 1,1 stepen toplija od do sada najtoplijih 2023. i 2019. godine. Od maja 2023. godine do kraja prošle godine imali smo samo jedan mesec hladniji od proseka, a prošlog februara zabeleženo je rekordno odstupanje od proseka – čak 7,5 stepeni”, naglasila je Dunja Macoko Drvar, direktorka programa zaštite prirode u WWF-Adria.

Stručne analize ekstremnih događaja iz 2024. godine na globalnom nivou pokazale su da je 15 od ukupno 16 analiziranih devastirajućih poplava, odnosno 94 odsto tih pojava, prouzrokovano ekstremnim padavinama koje su pojačane zbog klimatskih promena. Ova godina izuzetno ekstremnih vremenskih prilika pokazuje koliko je život već postao opasan zbog zagrevanja izazvanog ljudskim delovanjem i naglašava hitnost što bržeg odmicanja od fosilnih goriva.

„Klimatske promene su jedna od glavnih pretnji životu na planeti, na šta je nedavno ponovno upozorio i WWF. U Izveštaju o stanju planete iz oktobra 2024. godine, Svetska organizacija za zaštitu prirode objavila je podatak o katastrofalnom padu populacija divljih vrsta od čak 73 odsto u poslednjih pola veka. Kao najveća pretnja populacijama smatra se gubitak i degradacija staništa, i to je pretnja za čak 85 procenata od ukupno 28.000 vrsta pred izumiranjem. Zbog prekomernog iskorišćavanja resursa pod pretnjom smo da ostanemo bez jednog miliona životinjskih i biljnih vrsta. Invazivne vrste, danas poznatih 37 hiljada, glavni su razlog za 60 odsto izumiranja, a zagađenje mora i slatkih voda su pretnja su za 267 vrsta. Klimatske promene, naročito posmatrane u kontekstu premašivanja granice od 1,5 stepeni zagrevanja, mogu da izazovu potpuni kolaps ekosistema”, upozoreno je iz organizacije.

Generalna sekretarka Svetske meteorološke organizacije Selest Saulo navela je da se klimatska istorija odvija pred našim očima.

„Nismo imali samo jednu ili dve rekordne godine, već celi niz od deset godina. To su pratile katastrofalne i ekstremne vremenske prilike, porast nivoa mora i topljenje leda, sve podstaknuto rekordnim nivoima emisije gasova sa efektima staklene bašte uzrokovane ljudskim aktivnostima”, ukazala je ona. Naglasila je da jedna pojedinačna godina sa prosečnim rastom od više od 1,5 stepeni Celzijusa za godinu ne znači „da nismo uspeli da ispunimo dugoročne ciljeve Pariskog sporazuma u pogledu temperature, koji se mere decenijama a ne pojedinačnim godinama”.

„Međutim, neophodno je priznati da svaki udeo zagrevanja od jednog stepena ima značaj. Svako dodatno povećanje globalnog zagrevanja povećava uticaj na naše živote, ekonomije i našu planetu”, rekla je Saulo.