I Savindan zbližava Srbe i Makedonce
Патријарх Порфирије говори на свечаности у Македонском народном позоришту у Скопљу ( Фото/ СПЦ)
Specijalno za „Politiku”
Skoplje – „Svaki putnik kada ulazi u Ameriku, vidi Spomenik slobode”, rekao je Mihajlo Pupin vladici Nikolaju Velimiroviću 1921. godine u Beogradu. Podstaknut njegovim rečima o Ohridu kao kolevci slovenskog hrišćanstva na Balkanu, koje su ovog velikog svetskog naučnika srpskog porekla podstakle da u porti hrama Svete Bogorodice Perivplete u Ohridu 1922. godine postavi svoj dar slobodi – drugo po veličini zvono u Evropi, teško čak 2.300 kilograma. Pupin je svoju nepresušnu inspiraciju nalazio i u životu i delu velikog svetitelja i prvog srpskog arhiepiskopa – Svetog Save.
Dan Svetog Save, 27. januar, svečano je obeležen i u Republici Severnoj Makedoniji, gde je na Svetosavskoj akademiji u Skoplju, povodom 850 godina od rođenja Svetog Save, prisustvovao i srpski patrijarh g. Porfirije, kome je ovo bila treća poseta MPC-OA, a koga je dočekao arhiepiskop ohridski g. Stefan kao najznačajnijeg gosta. Svečana akademija upriličena je u Makedonskom narodnom pozorištu, čije je temelje postavio Branislav Nušić, jedan od najvećih komediografa, koji bi, međutim, možda govorom Ivana Stoilkovića, vicepremijera Severne Makedonije, imao inspiraciju za novi pozorišni komad.
Naime, Stoilković, potpredsednik Vlade RSM zadužen za nacionalne zajednice, videvši krcatu salu najznačajnijeg hrama kulture u Severnoj Makedoniji, u prisustvu najviših zvaničnika Severne Makedonije, Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, vidno uzbuđen, rekao je: „Iskreno, mislio sam da smo prošle godine, kada nas je posetio predsednik republike (Aleksandar Vučić) dostigli vrh i da ne može više i bolje od toga, ali, na moju sreću, ipak može i bolje, a dokaz za to je prisustvo patrijarha srpskog g. Porfirija. Srce mi je puno, presrećan sam i zadovoljan što smo prisustvom patrijarha dobili podršku za svih 18 godina koliko radimo ovo.”
Iako ovakav događaj ne može biti održan bez političke i finansijske saglasnosti države, ne može se prisustvo duhovne i svetovne vlasti stavljati u istu ravan, niti se porediti doprinos predsednika i patrijarha ovakvoj manifestaciji. Pomalo nesmotren Stoilkovićev govor mogao bi se tumačiti nepoznavanjem termina sekularnosti države, ali i kao prozivka predsednika Srbije kako nije dovoljno doprineo Svetosavskoj akademiji, što nije istina, budući da je predsednik Srbije svake godine davao potporu Svetosavskoj akademiji.
Makedonski pravoslavni vernici ukazali su veliko poštovanje srpskom patrijarhu, prema kome osećaju i veliku zahvalnost za autokefalnost MPC-OA. Patrijarh srpski Porfirije obratio se prisutnima naglasivši značaj stvaralaštva Svetog Save i njegovog dela kojim je ostavio veliki istorijski trag, ali i putokaz za pravi put svim ljudima i u svetovnom i duhovnom smislu, naglasivši da je Svetosavska akademija veliki blagoslov za sve.
„Mi, idući putem koji nam je ukazao Sveti Sava, danas nastojimo da upravo po primeru i duhu Svetog Save gradimo najbolje moguće odnose sa svima i da gradimo prijateljstvo sa svima”, rekao je Porfirije, sa kojim se u govoru složio i predsednik skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
U pređašnjem kontekstu, podsetimo se i reči predsednika Srbije na prošlogodišnjoj Svetosavskoj akademiji u Skoplju: „Najvažnije je da mi i Makedonci gradimo najbliže moguće odnose. Nemamo bliže. Ništa ne tražimo, ne zahtevamo, volimo braću i sestre u Makedoniji.” Dakle, i patrijarh Porfirije i predsednik Vučić naglasili su snagu prijateljstva i zajedništva naših naroda, govoreći iz domena svojih delatnosti, koje nisu uporedive, te ne treba upoređivati ni njihov doprinos ovoj manifestaciji.
Premijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski je u svom govoru naglasio da nije moguće govoriti o duhovnim i kulturnim simbolima naša dva naroda a da se ne apostrofiraju dve veličanstvene ličnosti: Sveti Kliment Ohridski i Sveti Sava:
„Oni su stubovi naših nacionalnih identiteta, ličnosti čije nasleđe predstavlja temelj obrazovanja, duhovnosti i kulturnog dijaloga. Sveti Kliment Ohridski, kao učenik Ćirila i Metodija, ne samo da je postavio temelje makedonske pismenosti i duhovnosti već je stvorio i jednu od najznačajnijih škola u istoriji – Ohridsku književnu školu. Ona je bila centar slovenske pismenosti, u kojoj su nastale i štampale se knjige koje su objedinjavale i kulturno uzdizale slovenske narode. S druge strane, Sveti Sava postavio je temelje srpske pravoslavne crkve i bio ključni faktor u učvršćivanju srpskog nacionalnog i duhovnog identiteta.”
Pupinovo zvono slobode na Savindan, oko kojeg su se okupili Srbi i Makedonci uz počasnog konzula Srbije Fileva, još jače je odzvanja ljubavlju i mirom, uz prizvuk upozorenja da se moramo sačuvati od gubitka hrišćanskog, kulturnog, pa i ličnog identiteta pod pretnjom globalizacije i političkih talasa koji odnose obale sigurnosti i mirnog tla. Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske, na akademiji u Skoplju je je istakao: „Da nije bilo Svetog Save, mi bismo davno izgubili svoj identitet.”
Ministar kulture Srbije Nikola Selaković sa Svetosavske akademije u Skoplju poneo je Svetosavsku povelju, koju mu je uručila Srpska zajednica, a koju je posvetio predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, čoveku koji mu je, kako je rekao, omogućio da se bori za srpski narod.
Dodik: Kompleks u Gradini svedočiće o stradanju Srba, Jevreka i Roma
Milorad Dodik, predsednik RS, u izjavi za „Politiku” povodom 80 godina od oslobođenja Aušvica-Birkenau rekao je da ne smemo dozvoliti da nam se ponovo dogode zločini poput nacističkih koji su potpomognuti od domaćih izdajnika genocidno udarili i na srpski narod. „Naše buduće generacije na istorijska zlodela moramo podsetiti raznim obeležjima kako bismo imali svetliju budućnost i gradili je u miru i ljubavi”, rekao je Dodik, naglasivši da je u pripremi memorijalni kompleks u Gradini, kao i projekat koji treba da svedoči o stradanju Srba, Jevreja, Roma i svih Slovena koji su stradali na ovom području.