Dodik: Ugrožena su mi ljudska prava
Прво појављивање пред судом после оперативног захвата: Милорад Додик Фото „Инстаграм”
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Na prvom ročištu nakon operacije u postupku koji se u Sarajevu vodi protiv predsednika Republike Srpske Milorada Dodika i i vršioca dužnosti direktora „Službenog glasnika” Miloša Lukića, sudija Suda BiH Sena Uzunović odbila je zahtev odbrane da se postupak ponovi, to jest da se ponovo čita optužnica i izvode svedoci. Uzunovićeva zahtev smatra „neosnovanim”, istakavši da bi doveo do odugovlačenja postupka pred Sudom BiH.
Iako u javnosti postoji percepcija da se proces ubrzava, Uzunovićeva je nabrojala koliko puta su odgođena ročišta, uključujući i ona zbog Dodikovog operativnog zahvata, istakavši da se suđenje zbog toga „nije moglo odvijati planiranim tempom”.
Naime, odbrana je zahtevala ponavljanje procesa, jer je između dva ročišta prošlo više od 30 dana.
Advokat Goran Bubić rekao je da u ovom slučaju ne postoji celina procesa i podsetio da je prilikom čitanja optužnice 5. februara 2024. spušten zastor, čime je, kako ističe, javnosti bilo onemogućeno da sve čuje. Kaže da je to bio jedan od argumenata za zahtev o ponovnom čitanju optužnice.
Predsednik Srpske Milorad Dodik izjavio je tokom suđenja da je čitav postupak pun nedorečenosti i da su mu u ovom procesu ugrožena ljudska prava. Dodik je ocenio tendencioznim zaključak Suda BiH da odbrana želi da odugovlači ovaj proces, te dodao da je sve vreme bio izložen progonu u javnosti, posebno zato jer je dozvoljeno veštaku da ga lažno optužuje i diskriminiše i da se iživljava nad njim.
„Niste prihvatili čak ni medicinsku dokumentaciju o mojoj operaciji i zdravstvenom stanju”, rekao je Dodik, upitavši sudiju Uzunović „da li možda neko drugi iz političkih razloga želi da ubrza ovaj postupak”.
Postupak protiv Dodika i Lukića vodi se zbog nepoštovanja odluka (ne)imenovanog supervizora Kristijana Šmita, po osnovu izmena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo nemački diplomata propisavši sankcije za nepoštovanje oktorisanih odluka koje uključuju čak i zabranu političkog delovanja. Dodiku se, naime, sudi jer je potpisao akte o dva zakona koja je Šmit suspendovao. Dodik je u sudnici rekao da je pre potpisivanja opomenut da bi pred pravosuđem RS mogao da bude kažnjen na dvanaest godina ako ne potpiše ukaze.
Profesor Siniša Karan rekao je u nastavku svedočenja pred Sudom BiH da Ustav Srpske ne poznaje mogućnost da predsednik Republike ne potpiše ukaz i da je Narodna skupština RS jedini organ koji donosi zakone. „Ustav Republike Srpske je usaglašen sa Ustavom BiH”, rekao je Karan na suđenju, objasnivši da nijedan zakon nije iznad ustava, pa ni Šmitov. Pojasnio je da predsednik republike nema mogućnost da utiče na zakonodavne odluke, niti može biti donosilac zakona. Karan je istakao da niko ne spori Aneks 10 Dejtonskog sporazuma, ali da po tom aneksu nijedan visoki predstavnik nije i ne može biti zakonodavac. „Dodik nije imao nameru, niti je prekršio ustav. Prekršio bi ga da nije potpisao”, istakao je Karan u svedočenju.
Zvaničnici Srpske i građani došli su i juče pred Sud BiH kako bi iskazali podršku Dodiku. Ovaj put su imali primedbe na rad policije. Sarajevski mediji pišu kako su Dodikove pristalice „odavali utisak” da žele da blokiraju saobraćajnicu, što je policija sprečila.
Banjalučki mediji javili su da je policija Kantona Sarajevo pred Sudom BiH legitimisala poslanika u Narodnoj skupštini RS Danijela Jošića zbog transparenata ispred zgrade suda i puštanja pesme „Svilen konac”. Mediji su javili da su pripadnici policije pokušali Jošića da odvedu iz mase, ali ih je, kako navode, u tome sprečio veliki broj okupljenih građana koji su nakon toga zapevali pesmu „Pukni zoro”.