Enciklopedija srpske dijaspore

Marina Vulićević

06. 02. 2025. 11:38

Са представљања тротомне књиге (Фото: М. Никић)

Trotomna Enciklopedija srpske dijaspore: Marka Lopušine – „Srbi u prekomorskim zemljama”, „Srbi u evropskim zemljama”, „Srbi u balkanskim zemljama” – predstavljena je u beogradskoj knjižari „Geca Kon”, a u razgovoru su, pored autora, učestvovali i prof. dr Dragan Stanić, predsednik Matice srpske i profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, prof. dr Danica Šantić, profesor na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, prof. Svetlana Matić, profesor srpskog jezika u Beču i predsednica Austrijsko-srpskog kulturnog društva „Vilhelmina Mina Karadžić”, i Sanja Nedeljković, urednik u „Službenom glasniku”. Neki od zaključaka ove diskusije odnose se na to da mi nemamo zvanične podatke o našim ljudima u inostranstvu, kao i na to da u Beču, gde ima najviše Srba u Evropi, ne postoji Srpski kulturni centar.

Marko Lopušina je novinar i publicista, književnik i istraživač srpske dijaspore, koji se više od 40 godina bavi izučavanjem našeg rasejanja, napisao je na hiljade tekstova o ovoj tematici i u 60 knjiga, od ukupno 105. Saradnik je SANU, Matice srpske – na Srpskoj enciklopediji u delu o iseljenicima i dijaspori, Akademije nauka i umetnosti Republike Srpske, član je Matice Srpske, Matice iseljenika... Dobitnik je brojnih nagrada od kojih je najskorija Sretenjska zlatna medalja Republike Srbije.

– Krajem sedamdesetih godina prošlog veka suočio sam se sa našim gastarbajterima, ali to je kod nas ružna reč. Tada su ti gostujući radnici u Nemačkoj izašli na demonstracije zbog događaja na Kosovu i Metohiji. Otišao sam u Štutgart, kao novinar „Politike”, i tamo sam sa kolegom Ozrenom Milanovićem plakao u susretu sa četnicima i monarhistima koji 50 godina nisu bili u svom zavičaju, jer ih je neko lagao da ćemo ih mi ovde sve pohapsiti i pobiti. Tada sam sebi rekao da ću da napišem knjigu o tim ljudima, njihovom životu i njihovim institucijama, o Srbiji u tuđini. Danas imamo 2,5 miliona Srba u 159 država sveta, to je jedna druga Srbija, često bogatija i uspešnija nego naša matica. Mi u svetu imamo 50.000 uvaženih intelektualaca, 20 svetskih šampiona, na Olimpijskim igrama u Francuskoj osvojili smo pet medalja zahvaljujući takmičarima srpskog porekla iz Australije, Rumunije, Poljske, SAD. Najbolji svetski plivač David Popović je iz Rumunije, on se seća očeve priče o dedi, pobedniku na Solunskom frontu. Mi Srbi starosedeoci na prostorima Mađarske i Rumunije bili smo branioci Evrope od Turske imperije – rekao je Marko Lopušina, dodajući i to da je majka Srbija ponekad prema svojim iseljenicima bila i maćeha.

Prof. dr Dragan Stanić istakao je i važan doprinos ljudi iz novinarskog esnafa, koji su našoj kulturi dali kapitalna dela, a među njima su Radovan Popović, Miloš Jevtić, kao i Marko Lopušina.

– Važnosti srpske dijaspore postao sam svestan još 1984. godine, kada u svojoj zemlji nisam mogao da nađem posao, pa sam onda konkurisao za Fulbrajtovu stipendiju. Dobio sam posao na jednom od najboljih američkih univerziteta u Mičigenu. Tamo sam se sreo sa našom emigracijom o kojoj sam tada imao oskudne informacije u ideološkoj interpretaciji. Ono što Marko Lopušina radi pomaže u tome da se naše iseljeništvo integriše u našu zajednicu, on izučava naše stanovništvo na području Balkana kao na svom tradicionalnom mestu boravišta, a ne u dijaspori. Kada je o ličnostima reč, Marko je uključio ljude različitih opredeljenja – rekao je prof. dr Stanić, koji je u našoj emigraciji u Mađarskoj naveo važne ličnosti među kojima su Evgenije Dumča, gradonačelnik Sentandreje, a zatim Petar Milošević, Dragomir Dujmov, porodica Tekelija, i drugi.

Profesorka Danica Šantić napomenula je da je knjiga Marka Lopušine „Svi Srbi sveta” jedna od najvažnijih kada je reč o predmetu koji se bavi migracijama na Geografskom fakultetu, a da mnogi master i doktorski radovi imaju njegova dela kao bibliografske jedinice. Ona je istakla i to da na sajtu Republičkog zavoda za statistiku nema zvaničnih podataka o tome koliko ljudi je iseljeno iz Srbije.

– Pred nama je veliki posao i izazov da napravimo baze podataka i da se povezujemo sa ljudima u inostranstvu, a nezvanično znam i to da je u pripremi novi zakon o dijaspori u čijem donošenju će učestvovati i sama naša emigracija – dodala je Danica Šantić.

Profesorka Svetlana Matić zapazila je da u Austriji živi oko 300.000 Srba, dok ih je u samo u Beču oko 200.000, a Austrijanci finansiraju nastavu na 23 strana jezika, pa i na srpskom, hrvatskom i bosanskom.

– Poznanstvo sa Markom Lopušinom inspirisalo me je na to da proučavam život naših velikana u Beču, a 19. vek je ispisan zlatnim slovima. Vuk Karadžić je pola svog veka živeo u kosmopolitskom Beču, a po njegovoj kćerki Mini Karadžić, koja je svojim staralaštvom i prevođenjem pravila mostove između dva naroda, dala sam ime Austrijsko-srpskom kulturnom društvu. Marko Lopušina i ja napisali smo monografiju „Srbi u Austriji”, koja govori o tome kada smo prvi put stupili na tlo Austrougarske monarhije, kao i tome da zavređujemo status nacionalne manjine. Srbi su u Beču više od pet vekova, a nemaju Srpski kulturni centar koji bi ih okupio pod jednim krovom, što bi omogućilo da se našim domaćinima predstavimo na pravi način – napomenula je Svetlana Matić.

Srpsko nacionalno biće danas čini 11,5 miliona ljudi koji žive u 105 država sveta. Prvi tom Enciklopedije srpske dijaspore „Srbi u prekomorskim zemljama” posvećen je srpskim iseljenicima – u tri Amerike, Africi, Aziji, Australiji i na Novom Zelandu. Kroz prikaz nacionalnih i verskih organizacija, ambasada, crkava, kulturnih institucija, društava i portreta znamenitih ljudi prikazan je duh srpske zajednice u rasejanju. Biografske odrednice posvećene su prvim doseljenicima, radnicima, preduzetnicima, oficirima, ratnim herojima, agentima, političarima, naučnicima, profesorima na svetskim univerzitetima, umetnicima, glumcima, sportistima.

Tema drugog toma ove Enciklopedije „Srbi u evropskim zemljama” su radnici na privremenom radu, emigranti i iseljenici u Evropi. Srbi danas žive i rade u 35 evropskih država, od ruskog Vladivostoka na istoku, u sredozemnim zemljama Malti, Italiji, Francuskoj, Španiji i Portugaliji, u državama Beneluksa i Skandinavije, centralnoj Evropi, najviše u Nemačkoj, do Velike Britanije i Islanda. U njima se nalazi na stotine hramova SPC, srpskih klubova, udruženja, društava, evropskih srpskih saveza, memorijala, grobalja, spomenika i na hiljade uglednih i uspešnih ljudi.

Oko 300.000 Srba živi u osam država našeg regiona. U istoriji srpskog naroda Balkan je matična teritorija na kojoj su Srbi stekli nacionalnu, državnu i versku samostalnost i nezavisnost. Enciklopedija beleži njihova istorijska kretanja, izgradnju i razvoj institucija, organizacija i udruženja, razvoj Srpske pravoslavne crkve, njihovu borbu za očuvanje i razvoj nacionalnog i kulturnog identiteta.

Priznanje za podršku očuvanju srpske kulture u dijaspori

Mirjana Nikić sa zahvalnicom (Foto: lična arhiva)

Austrijsko-srpsko kulturno društvo „Vilhelmina Mina Karadžić” dodelilo je, na promociji Enciklopedije srpske dijaspore, zahvalnicu našoj novinarki Mirjani Nikić za tekstove o značajnim ljudima u rasejanju, kao i o kulturnom životu naše dijaspore, objavljivanim na stranicama „Politike”. Predsednica Društva Svetlana Matić zahvalila je uručujući joj priznanje „za izuzetnu podršku u radu bečkog Društva na očuvanju srpske kulture”.

M. V.