Pi­sac usta­va u zbe­gu u Smederevu

Olivera Milošević

13. 02. 2025. 17:50

Фото О. Милошевић

Sme­de­re­vo – Pro­gram obe­le­ža­va­nja da­na dr­žav­no­sti u Sme­de­re­vu je po­čeo u sre­du pre­da­va­njem isto­ri­ča­ra Alek­san­dra Ma­ru­ši­ća pod na­zi­vom Srp­ska na­ci­o­nal­na re­vo­lu­ci­ja (1804–1835) u ta­mo­šnjem mu­ze­ju. Go­vo­rio je o uzro­ci­ma, to­ku i po­sle­di­ca­ma ovog zna­čaj­nog i kom­plek­snog pro­ce­sa ko­ji se od­i­grao na pro­sto­ru ne­ka­da­šnjeg Be­o­grad­skog pa­ša­lu­ka u pr­vim de­ce­ni­ja­ma de­vet­na­e­stog ve­ka, i ko­ji je za po­sle­di­cu imao stva­ra­nje obri­sa no­vo­ve­kov­ne dr­žav­no­sti. Po­red pod­se­ća­nja na voj­ni deo re­vo­lu­ci­je, od­no­sno oba srp­ska ustan­ka, nji­ho­ve pred­vo­di­te­lje i Ha­dži Pro­da­no­vu bu­nu, po­seb­na pa­žnja po­sve­će­na je opi­su i ana­li­zi di­plo­mat­ske bor­be da se do­đe do za­cr­ta­nih ci­lje­va. Deo iz­la­ga­nja bi­la je i pri­ča o unu­tra­šnjim pro­me­na­ma ta­da­šnjeg dru­štva u svim seg­men­ti­ma ži­vo­ta, uz po­se­ban osvrt na do­no­še­nje i zna­čaj Sre­tenj­skog usta­va.

Pro­gram se na­sta­vlja 14. fe­bru­a­ra u Na­rod­noj bi­bli­o­te­ci Sme­de­re­vo, gde će bi­ti odr­ža­no Sre­te­nje sa de­com, u sklo­pu ko­ga će bi­ti pri­re­đen kviz i iz­lo­žba „Srp­ska isto­ri­ja kroz vre­me”. U ve­čer­njim sa­ti­ma pla­ni­ra­no je pre­da­va­nje pro­fe­so­ra isto­ri­je Do­bri­ce Jo­vi­či­ća „Do­ba ka­da su kod Sr­ba svi pro­zo­ri bi­li sve­tli: Po­sled­nji da­ni Di­mi­tri­ja Da­vi­do­vi­ća 1835–1838”.

Upra­vo te tri po­sled­nje i naj­te­že go­di­ne ži­vo­ta pi­sac pr­vog Srp­skog usta­va je pro­veo u Sme­de­re­vu, za­bo­ra­vljen i od kne­za i od na­ro­da. Ov­de je do­šao ka­da je shva­tio da ne mo­že da osta­ne u bli­zi­ni Mi­lo­ša Obre­no­vi­ća, ko­ji je pod pri­ti­skom ve­li­kih si­la na­kon sa­mo 55 da­na uki­nuo Sre­tenj­ski ustav. Slo­bo­do­um­ni Da­vi­do­vić, bo­rac za eman­ci­pa­ci­ju dru­štva, raz­bi­ja­nje fe­u­dal­nih ogra­ni­če­nja i auto­krat­ske vla­da­vi­ne, oči­to je bio su­vi­še li­be­ra­lan za kne­za i vre­me u kom je ži­veo. Pao je u nje­go­vu ne­mi­lost i do­ve­ka ostao si­ro­ma­šan i za­bo­ra­vljen. Umro je li­šen do­sto­jan­stva, a sa­hra­njen ne­do­stoj­no čo­ve­ka – na le­di­ni, na svom ima­nju u Sme­de­re­vu, da ni­ko ne bi znao gde mu je grob. Nje­go­va smrt ni­je bi­la vest u Sr­bi­ji, pa ni u „No­vi­na­ma srp­skim”, ko­je je upra­vo on po­kre­nuo. Tek na­kon Mi­lo­še­ve vla­da­vi­ne iz ne­i­me­no­va­nog gro­ba nje­go­vi po­smrt­ni osta­ci pre­me­šte­ni su na sme­de­rev­sko Sta­ro gro­blje u cen­tru gra­da. Usle­dio je no­vi za­bo­rav, sve dok Beč­ka aka­de­mi­ja na­u­ka ni­je ini­ci­ra­la da se za­pu­šte­no grob­no me­sto pre­u­re­di. Du­go po­tom ni­šta ni­je sre­đi­va­no sve do pro­šle go­di­ne, ka­da je uz po­moć Ro­ta­ri klu­ba Sme­de­re­vo re­sta­u­ri­ra­na nad­grob­na plo­ča, ogra­da i bli­ža oko­li­na gro­ba, a ov­da­šnji va­jar Zo­ran Ku­zma­no­vić ob­no­vio je spo­men-plo­ču ko­ja je po­sta­vlje­na u cen­tru Sme­de­re­va gde je bi­la ku­ća Di­mi­tri­ja Da­vi­do­vi­ća.

Pred­stav­ni­ci Udru­že­nja no­vi­na­ra Sr­bi­je i ovog 15. fe­bru­a­ra po­se­ti­će grob Di­mi­tri­ja Da­vi­do­vi­ća u Sme­de­re­vu. UNS ovim či­nom na­sta­vlja da ču­va kul­tu­ru se­ća­nja na jed­nog od osni­va­ča i pr­vog ured­ni­ka „No­vi­na srp­skih”, pr­vih srp­skih dnev­nih no­vi­na, zbog če­ga je pro­zvan „ocem srp­skog no­vi­nar­stva”.

Ove go­di­ne na­vr­ša­va se tač­no 190 go­di­na od do­no­še­nja Sre­tenj­skog usta­va, ko­ji je još u to vre­me bio naj­li­be­ral­ni­ji u Evro­pi i pro­kla­mo­vao je pra­va i slo­bo­de gra­đa­na, ne­za­vi­snost sud­stva, rav­no­prav­nost bez ob­zi­ra na ve­ru i na­ci­o­nal­nost – vred­no­sti za ko­je se ovih da­na po­no­vo bo­ri je­dan deo Sr­bi­je.