Pisac ustava u zbegu u Smederevu
Фото О. Милошевић
Smederevo – Program obeležavanja dana državnosti u Smederevu je počeo u sredu predavanjem istoričara Aleksandra Marušića pod nazivom Srpska nacionalna revolucija (1804–1835) u tamošnjem muzeju. Govorio je o uzrocima, toku i posledicama ovog značajnog i kompleksnog procesa koji se odigrao na prostoru nekadašnjeg Beogradskog pašaluka u prvim decenijama devetnaestog veka, i koji je za posledicu imao stvaranje obrisa novovekovne državnosti. Pored podsećanja na vojni deo revolucije, odnosno oba srpska ustanka, njihove predvoditelje i Hadži Prodanovu bunu, posebna pažnja posvećena je opisu i analizi diplomatske borbe da se dođe do zacrtanih ciljeva. Deo izlaganja bila je i priča o unutrašnjim promenama tadašnjeg društva u svim segmentima života, uz poseban osvrt na donošenje i značaj Sretenjskog ustava.
Program se nastavlja 14. februara u Narodnoj biblioteci Smederevo, gde će biti održano Sretenje sa decom, u sklopu koga će biti priređen kviz i izložba „Srpska istorija kroz vreme”. U večernjim satima planirano je predavanje profesora istorije Dobrice Jovičića „Doba kada su kod Srba svi prozori bili svetli: Poslednji dani Dimitrija Davidovića 1835–1838”.
Upravo te tri poslednje i najteže godine života pisac prvog Srpskog ustava je proveo u Smederevu, zaboravljen i od kneza i od naroda. Ovde je došao kada je shvatio da ne može da ostane u blizini Miloša Obrenovića, koji je pod pritiskom velikih sila nakon samo 55 dana ukinuo Sretenjski ustav. Slobodoumni Davidović, borac za emancipaciju društva, razbijanje feudalnih ograničenja i autokratske vladavine, očito je bio suviše liberalan za kneza i vreme u kom je živeo. Pao je u njegovu nemilost i doveka ostao siromašan i zaboravljen. Umro je lišen dostojanstva, a sahranjen nedostojno čoveka – na ledini, na svom imanju u Smederevu, da niko ne bi znao gde mu je grob. Njegova smrt nije bila vest u Srbiji, pa ni u „Novinama srpskim”, koje je upravo on pokrenuo. Tek nakon Miloševe vladavine iz neimenovanog groba njegovi posmrtni ostaci premešteni su na smederevsko Staro groblje u centru grada. Usledio je novi zaborav, sve dok Bečka akademija nauka nije inicirala da se zapušteno grobno mesto preuredi. Dugo potom ništa nije sređivano sve do prošle godine, kada je uz pomoć Rotari kluba Smederevo restaurirana nadgrobna ploča, ograda i bliža okolina groba, a ovdašnji vajar Zoran Kuzmanović obnovio je spomen-ploču koja je postavljena u centru Smedereva gde je bila kuća Dimitrija Davidovića.
Predstavnici Udruženja novinara Srbije i ovog 15. februara posetiće grob Dimitrija Davidovića u Smederevu. UNS ovim činom nastavlja da čuva kulturu sećanja na jednog od osnivača i prvog urednika „Novina srpskih”, prvih srpskih dnevnih novina, zbog čega je prozvan „ocem srpskog novinarstva”.
Ove godine navršava se tačno 190 godina od donošenja Sretenjskog ustava, koji je još u to vreme bio najliberalniji u Evropi i proklamovao je prava i slobode građana, nezavisnost sudstva, ravnopravnost bez obzira na veru i nacionalnost – vrednosti za koje se ovih dana ponovo bori jedan deo Srbije.