Da li svi pu­te­vi vo­de u Ri­jad

Boško Jakšić

19. 02. 2025. 14:35

Доналд Трамп и принц Мухамед бин Салман (Фото/ EPA-EFE/Lukas Coch)

Bo­ško Jak­šić

Sa­u­dij­ski pre­sto­lo­na­sled­nik princ Mu­ha­med bin Sal­man je kao do­ma­ćin su­sre­ta še­fo­va ame­rič­ke i ru­ske di­plo­ma­ti­je na­glo ka­ta­pul­ti­ran u vr­ho­ve svet­ske di­plo­ma­ti­je, a da li uslu­ge do­bre vo­lje oko mi­ra u Ukra­ji­ni vo­de uda­lja­va­nju od Ame­ri­ke ka­da se pre­đe na te­ren po­sti­za­nje traj­nog mi­ra na Bli­skom is­to­ku?

Ri­jad ume­šno na­pla­ću­je po­ve­re­nje ko­je je ste­kao ne­u­tral­nim sta­vom pre­ma ra­tu na is­to­ku Evro­pe. Princ Sal­man bio je pr­vi stra­ni dr­žav­nik ko­ga je Do­nald Tramp u ja­nu­a­ru po­zvao po po­vrat­ku u Be­lu ku­ću, a 2023. je ugo­stio Vla­di­mi­ra Pu­ti­na u vre­me dok je ta­da­šnja ame­rič­ka ad­mi­ni­stra­ci­ja že­sto­ko lo­bi­ra­la pro­tiv ru­skog pred­sed­ni­ka.

Svi pu­te­vi vo­de za Ri­jad, mo­glo bi da se za­klju­či po­sle raz­go­vo­ra dr­žav­nog se­kre­ta­ra Mar­ka Ru­bi­ja i še­fa ru­ske di­plo­ma­ti­je Ser­ge­ja La­vro­va, ko­ji su do­go­va­ra­li sko­ri sa­mit Tram­pa i Pu­ti­na od ko­ga se oče­ku­je da is­cr­ta no­vu bez­bed­no­snu ar­hi­tek­tu­ru Evro­pe. To­li­ko o ulo­zi Sa­u­di­ja­ca oko Ukra­ji­ne. Na dru­gim fron­to­vi­ma, princ po­znat po ini­ci­ja­li­ma MBS, ta­ko­đe je ak­ti­van, ali ni­je uvek sa­gla­san sa Tram­po­vom ad­mi­ni­stra­ci­jom.

Ru­bio je oti­šao za Izra­el gde je pre­mi­jer Ben­ja­min Ne­tan­ja­hu odu­še­vljen Tram­po­vim kon­tro­verz­nim pla­nom da Ame­ri­kan­ci „pre­u­zmu” po­jas Ga­ze, „pri­vre­me­no” ise­le Pa­le­stin­ce, a u me­đu­vre­me­nu sa­da­šnju apo­ka­lip­su pre­tvo­re u luk­su­znu „ri­vi­je­ru Me­di­te­ra­na”.

Ri­jad je uz ak­tiv­nu po­dr­šku Ame­ri­ke bio na pu­tu da nor­ma­li­zu­je od­no­se sa Izra­e­lom, ali je pro­je­kat za­mr­znut zbog ra­ta u Ga­zi i gla­snih prin­če­vih op­tu­žbi Izra­e­la za ge­no­cid. Po­sle pri­mir­ja, Tramp je ak­tu­e­li­zo­vao pro­ši­re­nje svo­jih Avra­mo­vih spo­ra­zu­ma – us­po­sta­vlja­nje di­plo­mat­skih od­no­sa Izra­e­la i če­ti­ri arap­ske ze­mlje 2020.

Tramp, Ne­tan­ja­hu i princ Sal­man že­le nor­ma­li­za­ci­ju, ali pret­hod­no ne­ke va­žne stva­ri mo­ra­ju da bu­du raš­či­šće­ne. Sa­u­di­jac je oštro pro­tiv bi­lo ka­kvog ra­se­lja­va­nja. Pr­vo je kao pred­u­slov zah­te­vao da se Izra­el sa­gla­si sa otva­ra­njem pu­ta ka pa­le­stin­skoj dr­žav­no­sti, a po­sle pla­na o „ri­vi­je­ri” je sa­op­štio da će nor­ma­li­za­ci­je bi­ti tek po­sle for­mi­ra­nja dr­ža­ve Pa­le­sti­ne.

Izra­e­lac to upor­no od­bi­ja i, mak­si­mal­no iri­ti­ra­ju­ći Ri­jad, pred­la­že da pa­le­stin­ska dr­ža­va bu­de for­mi­ra­na na sa­u­dij­skoj te­ri­to­ri­ji. Ame­ri­ka­nac je ne­de­fi­ni­san i ka­že da ume­sto re­še­nje po for­mu­li dve dr­ža­ve ima ne­ke „no­ve ide­je”.

U me­đu­vre­me­nu spla­šnja­va en­tu­zi­ja­zam oko pla­na ame­rič­kog pre­u­zi­ma­nja Ga­ze. Re­pu­bli­kan­ski se­na­tor Lind­zi Gre­jam je u Izra­e­lu iz­ja­vio da za ta­ko ne­što po­sto­ji „ve­o­ma ma­lo ape­ti­ta”, dok je se­na­tor de­mo­kra­ta Ri­čard Blu­men­tal re­kao da je od jor­dan­skog kra­lja Ab­du­la­ha Dru­gog čuo da Ara­pi ima­ju plan nor­ma­li­za­ci­je sa Izra­e­lom, ostva­ri­va­nje pa­le­stin­skih pra­va na sa­mo­o­pre­de­lje­nje i za ši­re­nje spo­ra­zu­ma o re­gi­o­nal­noj bez­bed­no­sti sa Izra­e­lom.

Ru­bio je u Izra­e­lu bra­nio Tram­pov plan, ali je u ra­ni­jim in­ter­vju­i­ma re­kao da uko­li­ko ne bu­de po­dr­ške Ara­pa, oče­ku­je nji­hov pred­log. „Ne­ko mo­ra da im se su­prot­sta­vi (Ha­ma­su). To ne­će bi­ti ame­rič­ki voj­ni­ci, a ako ze­mlje re­gi­o­na ne mo­gu da osmi­sle mir, on­da će to mo­ra­ti da bu­de Izra­el.”

Sa­u­dij­ci su su­tra do­ma­ći­ni arap­skog sa­mi­ta ko­ji će se ba­vi­ti pi­ta­nji­ma po­sle­rat­ne bu­duć­no­sti Ga­ze, ali je­din­stva ne­ma. Uje­di­nje­ni Arap­ski Emi­ra­ti, ne­ka­da naj­bli­ži sa­ve­znik Ri­ja­da u Za­li­vu i pot­pi­sni­ci Avra­mo­vih spo­ra­zu­ma, po­dr­ža­va­ju Tram­pov plan ko­ji „ne­ma al­ter­na­ti­vu”, ka­ko je iz­ja­vio am­ba­sa­dor UAE u Va­šing­to­nu.

Gde je tu me­sto prin­ca Sal­ma­na ko­ji je imao ve­o­ma bli­ske od­no­se sa Tram­pom u vre­me pr­vog man­da­ta? Ostva­rio je pri­ja­telj­stvo sa nje­go­vim ze­tom Dža­re­dom Ku­šne­rom i in­ve­sti­rao u nje­go­vu kom­pa­ni­ju. Ku­šner je i pre Tram­pa lan­si­rao ide­ju o pri­sil­nom ra­se­lja­va­nju Pa­le­sti­na­ca.

Ana­li­ti­ča­ri­ma osta­je da po­ku­ša­ju da de­ši­fru­ju ko­li­ko je MBS-ova re­to­ri­ka u funk­ci­ji upo­tre­be za sa­u­dij­sku jav­nost ve­o­ma na­klo­nje­nu Pa­le­stin­ci­ma, a ko­li­ko za ja­ča­nje nje­go­ve pre­go­va­rač­ke po­zi­ci­je. Kao mo­gu­ća po­tvr­da ame­rič­ko-sa­u­dij­skog za­hla­đe­nja ko­ri­sti se ne­u­o­bi­ča­je­no krat­ko sa­op­šte­nje po­sle pre­sto­lo­na­sled­ni­ko­vog su­sre­ta sa se­kre­ta­rom Ru­bi­jom. Stejt de­part­ment uop­šte ne po­mi­nje po­sred­nič­ku ulo­gu Ri­ja­da pre­ma Mo­skvi, ni­ti pa­le­stin­ski na­rod. Sa­u­dij­ci su pre­ne­li sa­svim kra­tak vi­deo.

Sti­če se uti­sak da je Tram­po­va ad­mi­ni­stra­ci­ja ne­za­do­volj­na Sa­u­dij­ci­ma na vi­še fron­to­va. Kra­lje­vi­na je pro­šlog me­se­ca ig­no­ri­sa­la ame­rič­ki zah­tev da po­ve­ća pro­iz­vod­nju naf­te. Još ozbilj­ni­je de­lu­je od­lu­ka Ri­ja­da da, po­sle iz­vla­če­nja iz ra­ta u Je­me­nu i okre­ta­nja mi­rov­nim pre­go­vo­ri­ma, spre­či Ame­ri­kan­ce da iz ba­ze na sa­u­dij­skoj te­ri­to­ri­ji ga­đa­ju ci­lje­ve po­bu­nje­nič­kih Hu­ta.

Tramp je u ja­nu­a­ru Hu­te sta­vio na li­stu te­ro­ri­stič­kih or­ga­ni­za­ci­ja zbog na­pa­da na tr­go­vač­ko bro­do­vlje po Cr­ve­nom mo­ru i ta­ko po­dr­žao zah­te­ve Izra­e­la ko­ji na­sta­vlja da ga­đa ci­lje­ve po Je­me­nu, a isto­vre­me­no oče­ku­je ame­rič­ku po­dr­šku za udar na iran­ska nu­kle­ar­na po­stro­je­nja.

Sa­u­dij­ska Ara­bi­ja je 2018. po­dr­ža­la Tram­po­vu od­lu­ku da jed­no­stra­no na­pu­sti nu­kle­ar­ni spo­ra­zum sa Ira­nom, ali je pre dve go­di­ne, uz po­sre­do­va­nje Ki­ne, nor­ma­li­zo­va­la od­no­se sa Te­he­ra­nom. Ri­jad se osla­nja na di­plo­ma­ti­ju i ne po­ka­zu­je že­lju da sle­di mi­li­tant­ne am­bi­ci­je Izra­e­la ko­ji i da­lje ima bez­re­zer­vnu po­dr­šku Va­šing­to­na. Pu­ko­ti­ne u ame­rič­ko-sa­u­dij­skim od­no­si­ma iz­bi­le su na po­vr­ši­nu.