Erdoganov istorijski zaokret prema Kurdima

Vojislav Lalić

06. 03. 2025. 15:07

Скуп Оџаланових следбеника у Бриселу (Фото/ EPA-EFE/Olivier Matthys)

U po­li­ti­ci je sve mo­gu­će pa i ono što je go­di­na­ma u Tur­skoj bi­lo ne­za­mi­sli­vo: vla­da je otvo­ri­la vra­ta za po­mi­re­nje sa „kurd­skim teroristima” či­ji li­der Ab­du­lah Odža­lan već 25 go­di­na iz­dr­ža­va do­ži­vot­nu ro­bi­ju, kao naj­i­zo­lo­va­ni­ji za­tvo­re­nik u ze­mlji. Ka­ko se pro­ce­nju­je, u Tur­skoj ži­vi oko 15 mi­li­o­na Kur­da, uglav­nom na pro­sto­ri­ma ju­go­i­stoč­ne Ana­do­li­je.

„Sve gru­pe tre­ba da od­lo­že oruž­je, a Rad­nič­ka par­ti­ja Kur­di­sta­na (PKK) mo­ra da se tran­sfor­mi­še. Vre­me­na su se pro­me­ni­la”, po­ru­čio je Odža­lan pre­ko funk­ci­o­ne­ra pro­kurd­ske Par­ti­je na­rod­ne rav­no­prav­no­sti i de­mo­kra­ti­je (DEMP), ko­ji su ga po­se­ti­li u za­tvo­ru na ostr­vu Imra­li u Mra­mor­nom mo­ru.

U vla­da­ju­ćoj Par­ti­ji prav­de i raz­vo­ja (AKP) go­di­na­ma ni­su že­le­li da pre­go­va­ra­ju sa kurd­skim te­ro­ri­sti­ma i nji­ho­vim utam­ni­če­nim li­de­rom Odža­la­nom ko­ji je osno­vao PKK 1984. go­di­ne sa ci­ljem bor­be za ve­ća pra­va svog na­ro­da. On se ta­da br­zo na­šao na uda­ru vla­de u An­ka­ri pod op­tu­žbom da je u pi­ta­nju te­ro­ri­stič­ka or­ga­ni­za­ci­ja ko­ja po­ku­ša­va da ugro­zi te­ri­to­ri­jal­ni in­te­gri­tet i su­ve­re­ni­tet Tur­ske ka­ko bi stvo­ri­la svo­ju dr­ža­vu „ne­za­vi­sni Kur­di­stan” u či­ji bi sa­stav ušli i pri­pad­ni­ke tog na­ro­da ko­ji ži­ve u Si­ri­ji, Ira­ku i Ira­nu. U oru­ža­nim su­ko­bi­ma stra­da­lo je ukup­no, ka­ko se pro­ce­nju­je, vi­še od 40.000 lju­di: pri­pad­ni­ka tur­skih sna­ga bez­bed­no­sti, kurd­skih ge­ri­la­ca i naj­vi­še ci­vi­la.

Odža­lan je kra­jem pro­šlog ve­ka po­be­gao iz Tur­ske, po­što je PKK pro­gla­še­na za te­ro­ri­stič­ku gru­pu ne sa­mo u An­ka­ri ne­go i u Bri­se­lu i Va­šing­to­nu. Za­hva­lju­ju­ći sa­rad­nji sa ame­rič­kom CIA on je uhap­šen u Ke­ni­ji i vra­ćen u ze­mlju. Odža­lan bi si­gur­no još dav­no za­vr­šio na ve­ša­li­ma da An­ka­ra ni­je uki­nu­la smrt­nu ka­znu zbog kan­di­da­tu­re za ula­zak u EU. Li­der PKK je osu­đen na do­ži­vot­nu ro­bi­ju ko­ji iz­dr­ža­va na ostr­vu Imra­li u Mra­mor­nom mo­ru kao naj­ču­va­ni­ji osu­đe­nik u Tur­skoj gde go­di­na­ma ni­je mo­gao da pri­ma po­se­te rod­bi­ne i par­tij­skih dru­go­va.

Po­sle jed­nog ne­u­spe­log po­ku­ša­ja da se za­ko­pa­ju rat­ne se­ki­re 2013. go­di­ne, on je sve do sa­da bio izo­lo­van u za­tvor­skoj će­li­ji. Za­o­kret ka naj­ve­ćem ne­pri­ja­te­lju Tur­ske ne­dav­no je na­go­ve­stio li­der ra­di­kal­ne de­sni­čar­ske Par­ti­je na­ci­o­na­li­stič­kog po­kre­ta (MHP) De­vlet Bah­če­li. ko­a­li­ci­o­ni part­ner i bli­ski sa­rad­nik pred­sed­ni­ka Er­do­ga­na i nje­go­ve vla­da­ju­će AKP. On če­sto istu­pa prak­tič­no kao port­pa­rol vla­da­ju­će ko­a­li­ci­je ko­ja je na vla­sti vi­še od 20 go­di­na. Bah­če­li je ne­dav­no na­ja­vio da bi Odža­lan mo­gao da bu­de po­mi­lo­van ako jav­no po­zo­ve Kur­de da po­lo­že oruž­je i ras­pu­ste svo­je gru­pe i to ne sa­mo u Ana­do­li­ji, već i one u Si­ri­ji, Ira­ku i Ira­nu. U vla­da­ju­ćoj Par­ti­ji prav­de i raz­vo­ja su pri­hva­ti­li ovu ini­ci­ja­ti­vu, iako su go­di­na­ma go­vo­ri­li da ne­će da pre­go­va­ra­ju sa „kurd­skim te­ro­ri­sti­ma”.

U ve­de­ćim opo­zi­ci­o­nim stran­ka­ma tvr­de da je ovo Er­do­ga­no­va po­li­tič­ka igra bi pri­do­bio kurd­ske gla­so­ve. Oni će mu bi­ti po­treb­ni ka­ko bi mo­gao da pro­me­ni ustav i da za­hva­lju­ju­ći to­me i po­sle 2027. go­di­ne osta­ne na če­lu Tur­ske. Ta­kva mo­guć­nost sa­da ne po­sto­ji jer mu te­če po­sled­nji man­dat u fo­te­lji še­fa dr­ža­ve.

„Mi će­mo pra­ti­ti ka­ko se spro­vo­di obe­ća­nje o ras­pu­šta­nju te­ro­ri­stič­kih gru­pa ko­je je dao Odža­lan. Naš glav­ni cilj je Tur­ska bez te­ro­ri­zma. Pred­sed­nik Er­do­gan pri­pre­ma od­luč­ne ko­ra­ke u tom prav­cu”, iz­ja­vio je za­me­nik pred­sed­ni­ka vla­da­ju­će AKP Ef­kan Ala.

U ma­njim ra­di­kal­nim na­ci­o­na­li­stič­kim stran­ka­ma su ovu ini­ci­ja­ti­vu do­če­ka­li na nož.

„Vla­da ne sme da pre­go­va­ra sa zlo­čin­cem ko­ji je kriv za smrt 40.000 lju­di”, ka­že li­der Stran­ke slo­bo­de Umit Ozdag. „Ovo što ra­di vla­da je sram­no”, is­ti­če pred­sed­nik par­ti­je IJI Mu­sa­vat De­ri­šo­glu.