Pretplatu za RTS treba da finansira država
(Unsplash)
Hteli ili ne, svi plaćamo TV pretplatu, tj. taksu za javni medijski servis. Nisam ekonomski stručnjak, ali mislim da javni medijski servis treba da bude finansiran od države, kad se za sve drugo, i potrebno i nepotrebno, donira iz državne kase. Ne bi trebalo da siromašni građani, uz visoke račune za struju, Infostan, kablovsku televiziju, porez, hranu, lekove, dodatno plaćaju i pretplaty za RTS, koji je već u sklopu svake kablovske televizije. A bez kablovske televizije gotovo je nemoguće gledati TV program. ko još danas ima volju da se maltretira sa sobnom antenom?
S druge strane, konstatujem sledeće: uz gomily TV kanala na svim kablovskim televizijama (čak i samo u okviru osnovnog paketa) čovek danima nema šta pristojno da gleda na njima. Noću i danju, kad nađem vreme za opuštanje i odmor uz TV ekran, satima uzaludno okrećem TV kanale u nadi da ću videti dobar (nerepriziran 20 puta) film, seriju ili neku zanimljivu dokumentarnu, istorijsku ili zabavnu emisiju. RTS sa svim svojim kanalima uglavnom je jedini izuzetak od ovog „pravila”. Najčešće, i sa uživanjem, gledam RTS 3, RTS Život, RTS Trezor, RTS Klasiku, RTS Kolo, RTS 2 pa, na kraju, i RTS. Posebno volim emisije „Vreme televizije”, „Bardovi teatra”, „Autoportret”, „Život sa muzikom”, „Zavodljiva TV”, „Velika iluzija”, „Sasvim prirodno”, „Drugi vek”, kao i sve vrste kvizova – na svim televizijama.
Imam molbu za urednike zabavnog programa: pokušajte da smanjite konstantno repriziranje istih sadržaja. Umesto toga, bar jednom, posle mnogo godina, reprizirajte „Obraz uz obraz” Zdravka Šotre. Verujem da biste time obradovali starije građane, vratili uspomene iz detinjstva srednjoj generaciji, a mladi koji nisu non-stop na društvenim mrežama i koji vole televiziju imali bi priliku da vide kako je nekada izgledao dobar zabavni program, sa fantastičnim glumcima, muzičarima, plesnim tačkama i dijalozima.
Selena Korngold