„Prosjačka opera" na niški način
Из представе „Просјачка опера” (Фото: Никола Милосављевић)
U Narodnom pozorištu Niš premijerno je izvedena predstava „Prosjačka opera” češkog autora Vaclava Havela kojom je ova kuća umetnosti obeležila 138 godina postojanja teatarskog života u gradu na Nišavi. Režiju potpisuje Milan Nešković, a dramaturg je Jelena Mijović. Scenografiju je radio Gorčin Stojanović, a kostimografiju Biljana Grgur. Za muziku je zadužen Božidar Obradinović, dok je autor songova Julija Petković (Duda Buržujka). Koreograf je Andreja Kulešević...
Havelova „Prosjačka opera” je politička satira o sistemu kome služimo, o društvu licemera i hipokriziji morala, o sprezi kriminala, politike i vlasti...
Oslanjajući se na „Prosjačku operu” Džona Geja, napisanu 1728, Havel dva i po veka kasnije, u Čehoslovačkoj, piše svoju verziju ove drame i, koristeći milje engleskog podzemlja 18. veka, preispituje teme ljubavi, časti, poštenja, lojalnosti i izdaje u potpuno drugačijem društveno-političkom kontekstu. Glad, kriminal, zakoni, sudovi i kazne koji važe samo za sirotinju, sprega policije i kriminala, korumpirane vlade i obespravljeni, nevidljivi obični ljudi koji pognutih glava trpe teror, nažalost nisu samo specifičnost Gejevog ili Havelovog vremena.
Na koricama američkog izdanja Havelove „Prosjačke opere” stoji rečenica Miloša Formana: „Svako ko želi da sazna zašto je ljudima na pozicijama moći tako lako da zlostavljaju svoje sugrađane, treba da pročita ovu knjigu”. Iako postoji tvrdnja koja se pripisuje Marku Tvenu, da je lakše prevariti ljude nego ih ubediti da su prevareni, Havel upućuje poziv gledaocima da izađu iz komfora obmane i kritički analiziraju stvarnost koju žive i, ako je moguće, izaberu istinu umesto laži.
Češki pisac, dramatičar, političar i borac za ljudska prava Vaclav Havel (1936–2011), poznat je po tome što je postao predsednik Češke posle pada komunizma. Njegova biografija obuhvata duboko angažovanu ulogu u borbi za slobodu i demokratiju, ali i značajan doprinos književnosti.
Rođen je u Pragu, u porodici srednje klase. Iako je bio talentovan za umetnost, život mu je bio obeležen izazovima zbog političkog sistema u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Diplomirao je na Akademiji scenskih umetnosti u Pragu. Postao je lider opozicije komunističkom režimu, a tokom tih godina bio je više puta zatvaran i proganjan, dok je njegov rad cenzurisan. Havel je bio ključna figura u Plišanoj revoluciji 1989. godine, koja je dovela do kraja komunizma u Čehoslovačkoj, a potom je postao prvi predsednik nove demokratske Čehoslovačke (kasnije Češke Republike). Njegov književni rad duboko je povezan sa njegovim političkim i društvenim stavovima, a kroz svoje radove istraživao je teme kao što su ljudska prava, sloboda, totalitarizam i apsurdnost života u društvu koje kontroliše vlast. Najpoznatiji je po svojim dramama, koje su često obuhvatale elemente apsurda i paradoksa, kao i duboke psihološke i filozofske analize. Njegovi eseji, koji su najčešće bili politički angažovani, razmatraju teme kao što su demokratija, ljudska prava i sloboda.
U niškoj „Prosjačkoj operi” likovi i događaji su izmišljeni, ali ni u njoj, baš kao i u stvarnosti, ništa nije kakvim se čini, niti su njeni akteri onakvi kakvima se predstavljaju. Igraju: Miloš Cvetković Aleksandar Marinković, Maja Cvetković, Milica Filić, Aleksandar Mihailović, Sanja Krstović, Anastasija Rančić, Danilo Petrović, Bratislava Milić, Marko Radojević, Stefan Mladenović, Aleksandar Stevanović i Andrija Mitić.