Sve više nezaposlenih žena starijih od 45 godina

Iako je u našoj zemlji sve manje nezaposlenih, istovremeno je sve više žena koje nemaju posao a starije su od 45 godina, pokazuje najnovije istraživanje organizacije „Žene na prekretnici”. Prema podacima ove studije, žene starije od 45 godina najteže nalaze posao bez obzira na stepen stručne spreme. Naime, prema poslednjim podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, nezaposlenost žena starijih od 45 godina porasla je za 4,4 procenta u odnosu na 2021. godinu.

Kako u razgovoru za naš list ističe Miroslava Perišić iz udruženja „Žene na prekretnici”, rodno senzitivna statistika svedoči da je na svakih deset nezaposlenih muškaraca te starosne dobi u Beogradu čak 16 nezaposlenih žena, a kada se posmatra cela Srbija, taj odnos je deset prema trinaest. S druge strane, kada se analiziraju podaci samo u kategoriji nezaposlenih žena, uočava se da je na svakih deset nezaposlenih žena u Beogradu čak sedamnaest onih koje su starije od 45 godina, dok na nivou Srbije one čine polovinu žena na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje.

„Dosta je socio-ekonomskih faktora u poslednjih dvadesetak godina kumovalo ovoj statistici, počev od zatvaranja velikog broja banaka, osiguravajućih društava, medija i fabrika koje su zapošljavale veliki broj žena, pa sve do nepostojanja programa za prekvalifikaciju osoba ove starosne dobi, naročito onih orijentisanih na učenje digitalnih veština. Žene starije od 45 godina su među najugroženijima na tržištu rada, jer su diskriminisane po dva osnova – na osnovu roda i godina. A jedno od naših prethodnih istraživanja pokazalo je da bi između dva kandidata istih kvalifikacija i sposobnosti, većina poslodavaca odabrala osobu mlađu od 45 godina. Sa druge strane, nakon gubitka posla veliki broj osoba gubi socijalne i profesionalne kontakte, ali i samopouzdanje, koje dodatno biva urušeno odbijanjem na konkursima za posao. Tako osoba počinje da se vrti u zatvorenom krugu nezaposlenosti i nesigurnosti, a kako vreme prolazi, ona sve više odustaje od traženja novog posla”, kaže Perišićeva.

Ona skreće pažnju na činjenicu da su žene sa niskim kvalifikacijama posebno osetljiva kategorija pošto nisu dovoljno konkurentne na tržištu rada – njihovo radno iskustvo je malo, a tokom života uglavnom su radile „na crno”, u zoni sive ekonomije ili su bile angažovane na privremeno-povremenim poslovima. Položaj žena starijih od 45 godina na tržištu rada otežava i manja dostupnost finansijskih mera zapošljavanja – tek svaka deseta starija od 50 godina uključena je u bilo koju od meru zapošljavanja. Tako je, primera radi, od januara ove godine samo 0,13 odsto žena starijih od 45 godina dobilo sredstva Nacionalne službe za zapošljavanje za pokretanje samostalne delatnosti.

„Savetnice Nacionalne službe za zapošljavanje, sa kojima smo uradile intervju za potrebe istraživanja ’Mere aktivne politike zapošljavanja iz ugla žena 45 plus’, izrazile su bojazan da će na njihovoj evidenciji uskoro ostati samo stariji ljudi, a posebno starije žene. Misija našeg udruženja jeste da svojim radom doprinesemo zatvaranju tog jaza na tržištu rada između muškaraca i žena, sa posebnim fokusom na žene starije od 45 godina. Mi nismo izmislile tu simboličnu granicu od 45 godina – ona se prvi put pojavila još 2011. godine u jednoj vladinoj uredbi u kojoj se navodi da poslodavac iz privatnog sektora koji zaposli na neodređeno, odnosno na određeno vreme lice mlađe od 30 godina ili starije od 45 godina, ostvaruje pravo na subvencionisanje ukupnog iznosa obračunatog poreza na zarade i ukupnog iznosa doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje dok traje radni odnos tog novozaposlenog lica. Ta uredba bila je na snazi svega dve-tri godine, pa je potom prestala da važi. Ipak, žene starije od 45 godina prepoznate su prvi put kao teže zapošljiva kategorija u Nacionalnoj strategiji za rodnu ravnopravnost 2016–2020, da bi u onoj narednoj one i zvanično bile uključene u tu kategoriju”, naglasila je naša sagovornica.

Turbulencije na tržištu radne snage koje se ogledaju u tome što mlade i obrazovane osobe sve češće odlaze u inostranstvo ili traže bolje plate i uslove rada, kako zaključuje Perišićeva, jedino su što joj daje razloga za umereni optimizam kada je u pitanju zapošljavanje žena starijih od 45 godina.