Ozbiljni komičari

Vasilije Filipović

30. 03. 2025. 11:30

(Д. Стојановић)

Izuzetna mi je čast što me pozvao i što sam razgovarao sa njim. Velika je privilegija pričati s jednim od najuticajnijih ljudi na svetu, rekao je britanski muzičar Elton Džon 2015. godine, misleći da je razgovarao telefonom predsednikom Rusije Vladimirom Putinom preko prevodioca, portparola Kremlja Dmitrija Peskova. To je bilo prvi put da su ruske šaljivdžije Vladimir Kuznjecov i Aleksej Stoljarov, poznatiji kao Vovan i Leksus, privukle međunarodnu pažnju. Stoljarov je glumio Putina, dok se Kuznjecov pretvarao da je Peskov. Ova priča ipak je dobila srećan epilog. Putin je potom stvarno pozvao Džona i zamolio ga da se ne ljuti na hakere – „jer su to samo deca”, koja su u tom trenutku imala 29 i 28 godina.

Od tada lista poznatih sa kojima su razgovarali Vovan i Leksus postala je zapanjujuća. Ovaj dvojac, koji sve češće koristi „dipfejk” tehnologiju kako bi namamio ljude u razgovor, uspešno je prevario Džordža V. Buša, Emanuela Makrona, Borisa Džonsona, Đorđu Meloni... Najnovija „žrtva” bio je premijer privremenih institucija u Prištini Albin Kurti. Predstavljajući se kao predsednik Letonije Edgars Rinkevičs, Vovan i Leksus su pozvali Kurtija kako bi mu navodno čestitali pobedu na februarskim izborima. Ne znajući da su s druge strane slušalice ruski komičari, Kurti je kritikovao „hibridni rat” koji protiv njega naročito vode Rusija i Srbija, te optužio Trampovog specijalnog izaslanika Ričarda Grenela da je odigrao ključnu ulogu u rušenju njegove vlade 2020. godine.

Iako poduhvati ruskog dvojca zabavljaju i zasmejavaju javnost, Vovan i Leksus ne vole da ih nazivaju šaljivdžijama, s obzirom na to šta je sve „isplivalo” u razgovorima koje su vodili.

„Ni na koji način ne želimo da omalovažavamo sagovornike, samo ih podstičemo da se otvore. U razgovorima smo neutralni, a zaključke donose slušaoci naših snimaka”, istakao je Vovan u intervjuu za „Politiku” 2019. godine.

Vovana i Leksusa bi možda najbolje bilo opisati kao novinare-komičare. Pristup je jednostavan – nakon što zakažu razgovor sa nekom javnom ličnošću, počinju sa ozbiljnim pitanjima, a kako razgovor odmiče, atmosfera postaje sve bizarnija.

Kada su se 2022. godine spisateljici Džej-Kej Rouling predstavili kao Volodimir Zelenski, u toku razgovora su konstatovali da ožiljak njenog Harija Potera podseća na latinično slovo „Z”, simbol koji koristi ruska vojska, i upitali je da li bi ga promenila u ukrajinski trozubac. Još su naveli da Ukrajinci na svojim projektilima ispisuju „Avada kedavra”, što je ubojita kletva u svetu čarobnjaka koji je Roulingova osmislila. Na samom kraju poziva, lažni Zelenski je zamolio svoju sagovornicu da pošalje pozdrav njegovim omiljenim ruskim piscima – Vovanu i Leksusu. Slično je bilo i sa bivšim kanadskim premijerom Džastinom Trudoom, kada su mu tražili da ih upozna s likovima iz crtanog filma.

„Čekajte, Terens i Filip, zar oni nisu iz ’Saut parka’”, upitao je Trudo, pre nego što je uz osmeh prekinuo poziv.

Zajednička interesovanja i smisao za humor ukrstila su puteve ovog ruskog tandema. Vovan je pravnik, kome su telefonske šale, tzv. prank, najpre bile hobi. Njegove „žrtve” najpre su bile zvezde ruskog šou-biznisa. Leksus je ekonomista iz Jekaterinburga, koji je još kao tinejdžer osnovao sajt za prankere u Rusiji, a popularnost mu je donela šala sa ruskim oligarhom Borisom Berezovskim. Od kada su se udružili 2014, njihove prevare često su bile povod za istrage na najvišim državnim nivoima, podstičući zabrinutost zbog curenja informacija. Uporedo s tim spekulisalo se i da su Vovan i Leksus povezani s ruskim bezbednosnim službama. Oni su ovu insinuaciju koja ih prati godinama u intervjuu za naš list 2019. kategorički odbacili. Kako su tom prilikom rekli, „da smo povezani sa službama, ne bismo objavljivali svoje šale, već bismo sve radili skriveno”.

Ali bitno je istaći i da se od početka rata u Ukrajini njihov fokus pomerio sa globalnih političkih lidera na ruske umetnike čiji su stavovi u suprotnosti sa Kremljom. U tom društvu se iznebuha obreo Albin Kurti, iako od tri aktuelna kriterijuma za izbor sagovornika ispunjava samo poslednji.